
Crveno za srce, narandžasto za kožu, ljubičasto za mozak, žuto za imunitet, a belo za varenje. Možda je najjednostavniji način da obogatite jelovnik upravo to da pogledate tanjir i zapitate se: „Koliko boja danas imam?”
Crvena, narandžasta, žuta, zelena, ljubičasta, bela i druga obojena hrana sadrže različite biljne pigmente i fitonutrijente. Upravo oni biljkama daju karakteristične boje, a u ljudskoj ishrani se povezuju sa različitim korisnim efektima.
Tajna nije u jednoj boji
Najveća greška bila bi da ovo pravilo shvatimo bukvalno i jedemo crveno za srce, ljubičasto za mozak, a žuto za imunitet. Ljudski organizam ne funkcioniše tako jednostavno.
Nijedna boja ne leči određeni organ. Prednost ishrane u boji je u tome što nas podstiče da jedemo različite vrste voća i povrća, a time unosimo širi spektar vitamina, minerala, vlakana i fitonutrijenata.
Drugim rečima, što je tanjir šareniji, veća je verovatnoća da je i nutritivno raznovrsniji. Idealan tanjir bi trebalo da izgleda kao mala paleta: zeleno povrće kao osnova, crveno i narandžasto za dodatnu boju, malo ljubičastog i žutog, a belo kao dopuna.
Zato sledeći put kada pripremate ručak, pogledajte i koje boje nedostaju na tanjiru.
CRVENA – boja srca i krvnih sudova
Paradajz, crvena paprika, lubenica, jagode, višnje, maline i crveni grejpfrut nisu samo privlačni zbog boje. Crvena boja mnogih namirnica potiče od različitih pigmenata, među kojima se posebno izdvaja likopen.
Paradajz je jedan od najpoznatijih izvora likopena, a zanimljivo je da se on iz kuvanog i termički obrađenog paradajza može bolje iskoristiti nego iz sirovog.
Crveno voće i povrće takođe donosi vitamin C, polifenole i druge antioksidativne materije. Redovno unošenje raznovrsnog voća i povrća deo je načina ishrane koji podržava zdravlje srca i krvnih sudova.
Dodajte u tanjir paradajz, crvenu papriku, jagode, maline, višnje, lubenicu.
NARANDžASTA – saveznik kože i vida

Kada vidite šargarepu, bundevu, kajsiju, mango ili slatki krompir, verovatno prvo pomislite na njihovu prepoznatljivu narandžastu boju.
Ona je često povezana sa karotenoidima, posebno beta-karotenom, koji organizam može da pretvori u vitamin A.
A vitamin A ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju vida, imunog sistema i održavanju zdravlja kože.
Zato narandžaste namirnice mogu da budu važan deo jelovnika koji obezbeđuje hranljive materije neophodne za normalno funkcionisanje svih delova organizma.
Šargarepa je, naravno, klasika, ali ne morate da se zaustavite na njoj.
Dodajte u tanjir i bundevu, kajsije, mango, batat i narandžastu papriku.
LjUBIČASTA – hrana za mozak

Borovnice, kupine, crno grožđe, patlidžan i ljubičasti kupus unose na tanjir jednu od najintenzivnijih prirodnih boja.
Njihova ljubičasta, plavičasta ili tamnocrvena nijansa često potiče od antocijana, grupe biljnih pigmenata sa antioksidativnim svojstvima.
Istraživanja su posebno zainteresovana za ulogu bobičastog voća u zdravlju mozga i kognitivnim funkcijama. To, naravno, ne znači da će vas šaka borovnica preko noći učiniti pametnijim, ali redovno konzumiranje bobičastog voća može da bude deo kvalitetne ishrane koja dugoročno poboljšava zdravlje mozga.
Tu je i jedan jednostavan trik: što je boja intenzivnija, to ima više različitih biljnih jedinjenja u namirnici.
Dodajtezato u tanjir borovnice, kupine, crno grožđe, ljubičasti kupus i patlidžan.
ŽUTA – za imunitet

Limun, pomorandža, žuta paprika, kukuruz, ananas i banana donose sunčanu boju na tanjir, ali i različite vitamine, minerale i biljna jedinjenja.
Citrusi su posebno poznati po vitaminu C, koji doprinosi normalnom funkcionisanju imunog sistema i štiti ćelije od oksidativnog stresa.
Važno je, međutim, znati da nijedna pojedinačna namirnica ne može da pojača imunitet preko noći. Imunitet zavisi od čitavog niza faktora, od ishrane i sna, do fizičke aktivnosti i opšteg zdravstvenog stanja.
Zato je bolje razmišljati o žutoj hrai kao jednom delu slagalice.
Dodajte u tanjir limun, pomorandžu, žutu papriku, ananas, kukuruz i bananu.
BELA – najpotcenjenija boja na tanjiru

Beli luk, crni luk, karfiol, kupus, pečurke, kruške i beli pasulj možda nisu toliko spektakularni kao ljubičaste borovnice ili crvene jagode, ali to ne znači da su nutritivno manje zanimljivi.
Beli i crni luk sadrže sumporna jedinjenja, dok karfiol i kupus pripadaju krstašicama, posebno zanimljivim zbog glukozinolata, sumpornih jedinjenja koja se prirodno nalaze u ovom povrću.
Beli pasulj i druge mahunarke donose vlakna i biljne proteine, dok neke bele namirnice sadrže i prebiotička jedinjenja koja mogu da budu važna za crevnu mikrobiotu.
Zato je bela boja dobar podsetnik da zdrav tanjir ne sadrži samo voće jarkih boja.
Dodajte u tanjir beli luk, crni luk, karfiol, kupus, pečurke i mahunarke.
ZELENA – obavezna u zdravoj ishrani

Zelena je, naravno, boja koju nikako ne treba zaboraviti.
Spanać, blitva, brokoli, zelena salata, kelj, grašak i avokado donose različite vitamine, minerale, vlakna i biljna jedinjenja.
Lisnato zeleno povrće posebno je zanimljivo zbog folata, vitamina K i drugih hranljivih materija.
/magazin.politika.rs/



