
U Federaciji BiH prošle godine registrovano je 5.087 osoba oboljelih od akutnog infarkta miokarda, dok je od njegovih posljedica preminulo 2.078 ljudi. Gotovo 13 odsto oboljelih bilo je mlađe od 50 godina.
Ovo su preliminarni podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH, koje je ta institucija dostavila za portal Klix.ba. Zasnovani su na preprint verziji Zdravstveno-statističkog godišnjaka Federacije BiH, a konačni podaci biće poznati nakon objavljivanja publikacije.
Podaci o oboljelima odnose se na slučajeve registrovane u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Stopa obolijevanja iznosi 23,8 na 10.000 stanovnika, dok je stopa smrtnosti 97,2 na 100.000 stanovnika.
Najviše oboljelih u šezdesetim godinama
Najviše oboljelih, njih 1.930 ili 37,9 odsto, bilo je u dobi od 60 do 69 godina. Slijede osobe starije od 70 godina (1.503) i one od 50 do 59 godina (993).
Mlađih od 50 godina bilo je 661. U dobi od 40 do 49 godina registrovano je 498 oboljelih, dok su 163 osobe bile mlađe od 40 godina.
Infarkt je češće pogađao muškarce. Od ukupnog broja oboljelih, 2.792 su muškarci (54,9 odsto), a 2.295 žene (45,1 odsto). Slično je i među preminulima: od posljedica infarkta umrla su 1.184 muškarca (57 odsto) i 894 žene (43 odsto).
„Više nije rijetkost kod ljudi u tridesetim godinama“
Doktor Emir Zećo, specijalista interne medicine u Javnoj ustanovi Dom zdravlja Kantona Sarajevo, rekao je za Klix.ba da se ljekari sve češće susreću sa pacijentima koji dožive srčani udar u relativno mladoj dobi.
„Iako je infarkt i dalje češći kod starijih osoba, više nije rijetkost da se javlja kod ljudi u četrdesetim, pa čak i tridesetim godinama života. Poseban problem je što mlađe osobe često smatraju da su zaštićene od kardiovaskularnih bolesti, pa ne obraćaju dovoljno pažnje na preventivne preglede i kontrolu faktora rizika“, kaže Zećo.
Najčešći uzrok srčanog udara i dalje je ateroskleroza koronarnih arterija, odnosno postepeno stvaranje naslaga u krvnim sudovima srca, koje ih mogu suziti ili potpuno začepiti.
Među faktorima rizika na prvom mjestu su povišen krvni pritisak, dijabetes, povišene masnoće u krvi, pušenje, prekomjerna tjelesna težina i fizička neaktivnost. Značajnu ulogu imaju i hronični stres, nezdrava ishrana i porodična istorija bolesti.
„Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste da često imamo pacijente kod kojih je prisutno nekoliko ovih faktora istovremeno, a da godinama nisu bili svjesni svog kardiovaskularnog rizika“, ističe Zećo.
Sjedenje, stres i cigarete
Veći broj slučajeva među mlađim osobama Zećo pripisuje kombinaciji faktora koje donosi savremeni način života: mnogo sjedenja, malo kretanja, nepravilnoj ishrani, hroničnom stresu i nedovoljno sna.
Pušenje je, kaže, i dalje jedan od najznačajnijih faktora rizika, posebno kod mlađih osoba, a sve su češći i gojaznost, šećerna bolest i povišene masnoće u krvi.
„Naravno, postoji i genetska predispozicija na koju ne možemo uticati, tako da osobe sa porodičnom istorijom ranih kardiovaskularnih događaja treba da budu posebno oprezne. Važno je razumjeti da se rizici međusobno nadopunjuju i da njihovo zajedničko djelovanje može značajno ubrzati razvoj bolesti“, upozorava.
Pritisak kontrolisati barem jednom godišnje
Sa preventivnim kontrolama, savjetuje Zećo, treba početi već u mlađoj odrasloj dobi, a ne čekati pojavu prvih simptoma. Osobe koje nemaju povišen krvni pritisak trebalo bi da ga kontrolišu najmanje jednom godišnje, dok se učestalost provjere masnoća i šećera u krvi prilagođava individualnom riziku.
„Kod zdravih osoba bez dodatnih faktora rizika ove analize mogu se raditi u razmacima od nekoliko godina, dok su kod osoba sa hipertenzijom, gojaznošću, dijabetesom ili porodičnim opterećenjem potrebne češće kontrole“, kazao je.
Promjene koje mogu smanjiti rizik mogu početi odmah: prestanak pušenja, više kretanja i briga o ishrani i tjelesnoj težini.
„Preporuka je najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično, što ne mora podrazumijevati odlazak u teretanu. I redovno brže hodanje pola sata dnevno ima značajnu korist za zdravlje“, kaže Zećo.
Kada je riječ o ishrani, savjetuje manje industrijski prerađene hrane, soli i zasićenih masti, a više povrća, voća i ribe, odnosno mediteranski način ishrane.
Jednako je važno, dodaje, voditi računa o kvalitetu sna i pronaći način za bolje upravljanje stresom.
(Kliks)



