Zanimljivosti

Savet Dobrice Jevremovića: Kako do dobre rakije

O Dobrici Jevremoviću, iz Despotovca, pišemo po ko zna koji put, stočar, pčelar, voćar, pravi poljoprivrednik. Nije samo na papiru, nego je stvarno tako. Pisali smo koliko ima košnica, kakav je prinos po košnici,bavi se i ugostiteljstvom.  Ovoga puta ga predstavljamo kao iskusnog voćara.

Sada je sezona berbe  šljiva, i kako je istako naš sagovornik, šljiva je dobro rodila.  Dobrica poseduje 700 stabala  šljive, sorte crvena ranka je najzastupljenija, a ima i čačansku rodnu, i sve ide za rakiju. Ove godine kako ističe, rod je oko 20 tona.

Ilustraciji: Šljive na gazdinstvu Jevremović
Ilustraciji: Šljive na gazdinstvu Jevremović

-Za čačansku rodnu,  stručnjaci kažu da je najbolja od svih koje su stvorene u čačanskom Institutu za voćarstvo. Krajem avgusta dozrevaju tamnoplavi, jajasti plodovi aromatičnog mirisa i dobrog kvaliteta, težine oko 30 grama. Sorta je izuzetno zahvalna za gajenje,  ističe Dobrica, i nastavlja:

-Imam i  jedan stari zasad od 150 stabala,  koje su dosta stare,  a ostale su oko 10 godina stare i sada daju najbolji rod.  Najbolja rakija se peče od autohtonih starih sorti šljiva. Na prvom mestu to je crvena ranka, zatim trnovača, crnošljiva, belošljiva, metlaš.  Za ove sorte je karakteristična veća tolerantnost na sve bolesti šljiva u odnosu na introdukovane i novostvorene sorte.

Pitali smo Dobricu, šta je bitno za dobar rod.

[ads2]

Ilustracija: šljive na grani, spremne za berbu, foto: Domaćinska kuća
Ilustracija: šljive na grani, spremne za berbu, foto: Domaćinska kuća

Dobrica ističe da je primena agrotehničkih mera  veoma bitna, i utiče na prinos i kvalitet ploda. Redovno đubri  stajnjakom , obavezno kreči stabla. Ukoliko se ne izvrši adekvatna rezidba,  dolazi do posledica po samu biljku što utiče i na prinos i na kvalitet roda. Korektivnom rezidbom mogu se oporaviti i zasadi šljive stari više od deset godina,  koji nakon nekog vremena mogu da ostvare i punu rodnost.

[ads1]

,,Često proizvođači umeju da veoma blago, lako i malo odrežu odnosno skinu rodnih elemenata sa biljke da bi dobili veći prinos. Samim tim biljka se optereti u toj godini pa iznese veći prinos ali u sledećoj godini imamo značajno manji broj cvetnih pupoljaka jer tokom leta , kada se vrši diferencijacija cvetnih pupoljka, biljka bude suviše opterećena rodom pa sledeće godine imamo mali i često prinos koji nije ekonomski opravdan, a desi se i godina da nemamo uopšte prinosa“.