Broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici u Višegradu je u porastu jer su se ljudi osmjelili da ga prijavljuju, u čemu ogromnu ulogu igra nevladin sektor koji je podigao svijesti o ovoj problematici i skidanju stigme sa žrtava, ali i mediji, izjavio je Srni Dejan Savić iz višegradskog Centra za socijalni rad.
Prema njegovim riječima, od 2011. godine se intenzivno govori o nasilju, a nakon što je opština Višegrad potpisala protokol o saradnji između svih relevantnih institucija, svi nadležni dodatno su se obavezali da u svom krugu djelovanja blagovremeno postupe kada se nasilje dogodi ili prijavi.
Savić je pojasnio da je uloga Centra za socijalni rad da, po saznanju, odmah prijavi bilo koji vid nasilja i da pruži žrtvi psihosocijalnu pomoć i upozna je o njenim pravima.
„Na osnovu Zakona o socijalnoj zaštiti, možemo da djelujemo tako što ćemo da pružimo i finansijsku pomoć, da budemo posrednik pri smještaju osobe u sigurnu kuću, sarađujemo sa MUP-om i drugim faktorima u sistemu zaštite žrtve“, naveo je Savić.
On je istakao da u praksi, najčešće žrtva nasilje prijavi ili Centru za socijalni rad ili policiji.
„Obaveza radnika Centra za socijalni rad je da prisustvuju davanju izjave žrtve, nakon čega mi pravimo procjenu rizika u odnosu na počinioca nasilja. Obavezni smo obaviti razgovore i sa žrtvom nasilja i sa počiniocem. Ukoliko postoje elementi nasilja, obavještava se dežurni tužilac, a dalje rješava sud“, rekao je Savić.
On je naglasio da je u slučajevima nasilja u porodici neophodno da se djeluje po hitnom postupku i izriču određene mjere u skladu sa Zakonom o zaštiti nasilja u porodici. „To su mjere udaljenja lica iz stana počinioca i zabrane prilaska žrtvi“, naveo je Savić.
IZVRŠITELJ NASILJE MINIMIZIRA, LIJEČENJE OD TRAUME DUGOTRAJAN PROCES
Specijalista psihijatar Ljubiša Škipina izjavio je Srni da su posljedice koje izaziva nasilje u porodici mnogobrojne – fizičke koje nekada mogu da dovedu i do trajnog invaliditeta, ali i psihičke koje traju duže i izazivaju kod žrtava razne vrste problema.
„Obično su u pitanju akutne psihičke traume koje su prolazne, a veće posljedice ostavljaju hronične traume, tako da se ovaj problem može smatrati kao vrsta postraumatskog stresnog poremećaja, pa zahtijeva dugotrajnije liječenje jer ostavlja posljedice na normalno funkcionisanje u dužem periodu“, naveo je Škipina.
On je naglasio da su uzroci nasilja mnogobrojni.
„Može da se poveže sa djetinjstvom nasilinika i žrtve ako su tokom odrastanja bili žrtve nasilja ili su ga gledali, tako da su traume ostale i u odraslom dobu. Žrtve nasilja, najčešće se ne javljaju na vrijeme i službe koje se bave rješavanjem problema kasno saznaju za detalje kako funkcioniše koja porodica i šta se sve u njoj dešava“, pojasnio je Škipina.
On je rekao da se Centar za mentalno zdravlje susreće sa posljedicama uglavnom kada se problem već dogodio i kada je žrtva već doživjela brojne psihičke ili fizičke traume, dok sa druge strane, izvršitelj nasilja minimizira svoj postupak, odobrava ga i ne smatra ga većim prekršajem.
Škipina je poručio da su jedina mogućnost za preventivno djelovanje predavanja i mediji kako bi se skrenula pažnja da osobe koje doživljaju takvu vrstu problema, što prije potraže pomoć.
ZLOSTAVLJANJA SE NAJČEŠĆE DOGAĐAJU U PERIODIMA ZABRANE PRILASKA ŽRTVI
Treba više da se govori o tome, da se kaže da je anonimna prijava nasilja, da se ljudi edukuju, da se podiže svijest o tom društvenom problemu“, poručila je Miletićeva.
Policijskoj stanici u Višegradu prošle godine prijavljeno je 10 slučajeva nasilja u porodici, 2021. i 2020. po devet, dok je u 2019. godini evidentirano sedam.
Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, koji je u Republici Srpskoj na snazi od 2020. godine, obaveza lokalnih zajednica je da sa svim relevantnim subjektima koji pružaju zaštitu, pomoć i podršku potpišu Protokol o postupanju i saradnji subjekata nadležnih za zaštitu žrtava nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja.
Opština Višegrad ovaj protokol potpisala je u maju 2022. godine.
opstinavisegrad.com
