Dok je danas gotovo nemoguće zamisliti ljetne mjesece bez klima-uređaja, nekada su se domaćinstva uglavnom oslanjala na iskustvene i prirodne metode kako bi održala prijatnu temperaturu u kući.
Sve veće ljetne vrućine ponovo usmjeravaju pažnju na tradicionalne i zaboravljene trikove koji i danas efikasno snižavaju temperaturu u prostorijama.
Jedna od najefikasnijih metoda bila je postavljanje paravana, trščanih zavesa ili platnenih zavjesa sa spoljne strane prozora. Ova jednostavna tehnika sprečavala je direktno udaranje sunčevih zraka u staklo i zidove, čime se znatno usporavalo zagrevanje unutrašnjosti objekta.
Za razliku od današnje prakse spuštanja unutrašnjih roletni ili navlačenja zavjesa, gdje je toplota već prošla kroz staklo, spoljašnje sijenčenje zaustavlja sunčeve zrake prije nego što stignu do prozora.
Paravani od trske, bambusa ili gustog platna stvaraju prirodnu hladovinu, dok sloj vazduha između paravana i prozora djeluje kao dodatna izolacija, pa je temperatura u prostoriji mogla biti primjetno niža nego napolju, piše “Stil Kurir”.
Fizički principi
U mnogim krajevima paravani su se tokom najtoplijeg dijela dana povremeno kvasili vodom. Stručnjaci objašnjavaju taj proces sljedećim riječima:
“Kako je voda isparavala, vazduh koji je prolazio kroz vlažnu trsku ili platno postajao je nešto svježiji”.
Ovaj postupak zasniva se na principu isparavajućeg hlađenja koji se i danas koristi u nekim modernim rashladnim sistemima.
Uz upotrebu paravana, ključno je bilo i pravilno provjetravanje prostora. Objekti su se temeljno provjetravali u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima kada je spoljašnji vazduh najhladniji, dok su tokom dnevnog maksimuma prozori okrenuti ka suncu ostajali zatvoreni sa spuštenim zavjesama kako bi se što duže zadržao svež jutarnji vazduh u unutrašnjosti.
Dodatni prirodni saveznici bile su stare građevinske strukture od cigle, kamena ili nabijene zemlje sa izuzetno debelim zidovima, kao i strehe i vinova loza koja je pravila prirodnu hladovinu.
Druga praktična rješenja za hlađenje
U domaćinstvima su se redovno primjenjivala i druga praktična rješenja poput postavljanja mokrih čaršava na prozore, zalivanja dvorišta i terasa u predvečerje, otvaranja podruma radi cirkulacije hladnijeg vazduha, pripreme hrane isključivo u ranim jutarnjim satima i boravka u prostorijama sjeverne orijentacije.
Građevinski i energetski stručnjaci potvrđuju da je spoljašnje sijenčenje prozora, bilo putem roletni, tendi ili platnenih zavjesa, i danas jedan od najefikasnijih načina za sprečavanje pregrijavanja objekata.
Ono što su naše bake znale iz iskustva, danas potvrđuju i stručnjaci poručujući:
“Najbolje je sprečiti da toplota uđe u kuću, umjesto da je kasnije pokušavamo rashladiti”.
Pravilnom upotrebom spoljašnjih prepreka značajno se smanjuje potreba za stalnim radom klima-uređaja i potrošnja električne energije.
atvbl.rs
