Srbija

Čačanska kajsija – još jedan srpski brend

Pokrenuta inicijativa za zaštitu geografskog porekla tog voća koje se gaji na 200 hektara u ovom kraju

Glosa: Godinama se prekalemljivala, pa je mutacijom nastala kajsija specifičnog ukusa. Ima dosta šećera i suve materije, nije pogodna za transport, ali je odlična za preradu u rakiju, džemove…

Nedavno je pokrenuta inicijativa za zaštitu geografskog porekla i brendiranje čačanske kajsije, kako bi se sa tog podneblja i njenim proizvodima pružila dodatna vrednost.

Gorana Tanasković iz Privredne komore Moravičkog izjavila je za Tanjug da su se sve relevantne institucije saglasile da to treba da bude kajsija, voćka prepoznatljiva u čitavoj Srbiji, jer je ovo područje na kome se ona proizvodi baš specifično, u pogledu mikroklime i tla. Podsetila je da se u selima na teritoriji grada Čačka kajsija gaji na više od 200 hektara, čime ovaj grad zauzima drugo mesto u Srbiji po proizvodnji tog voća.

„Ovde se proizvodi specifična kajsija sa ukusom i mirisom koja je prepoznata na teritoriji Srbije, ali i šire. Morala bi se bolje pozicionirati ova kajsija, što se proizvodi u selima Miokovci, Milićevci, Gornja Gorevnica, Prijevor, Trbušani, Vranići, jer njenu slatkoću, miris i ukus treba prepoznati i zaštiti geografskim poreklom”, rekla je Tanaskovićeva.

Nosilac ovog projekta jeste Udruženje „Miokovačka kajsija”, dok podršku pružaju Institut za voćarstvo Čačak, čačanski Agronomski fakultet i Centar za negovanje tradicije.

– Samim brendiranjem i zaštitom geografskog porekla smatramo da će kajsija iz ovog područja biti bolje pozicionirana na tržištu, da će ostvariti bolju cenu i bolju prodaju. Sa jačim marketingom na kome ćemo raditi uticaćemo i na to da se zasadi kajsija povećaju i da dobit od same proizvodnje i prerade kajsije budu još veći i da proizvodi nađu svoje mesto i na inostranom tržištu– rekla je Tanaskovićeva.

Geografska oznaka identifikuje određenu robu kao robu poreklom sa teritorije određene zemlje, regiona ili lokaliteta sa te teritorije, gde se određeni kvalitet, reputacija ili druge karakteristike robe suštinski mogu pripisati njenom geografskom poreklu. Šta je karakteristično za kajsiju iz okoline Čačka i šta je izdvaja u odnosu na druge sorte ovog voća?

Zoran Jelić iz Miokovca, sela u koje godinama dolaze iskusni proizvođači rakije, znajući da će tu naći pravu sirovinu, kaže za „Politiku” da je prvo stablo kajsije ovde stiglo iz Mađarske 1900. godine. Godinama se prekalemljivala pa je mutacijom nastala kajsija specifičnog ukusa. Ima dosta šećera i suve materije, nije pogodna za transport, ali je odlična za preradu u rakiju, džemove… Traži brdovit kraj za uzgoj, nadmorsku visinu od 300 do 500 metara. Napominje da danas u ovom selu postoji veliki broj ozbiljnih proizvođača. Praktično nema kuće u selu koja nema bar 50 stabala kajsije.

– Dosta kupaca širom Srbije dolazi da je kupi jer kaže da ima najbolju aromu i kvalitet. Može da se zamrzava i zbog toga bi bilo važno raditi na podizanju kapaciteta za čuvanje u hladnjačama istovremeno sa promocijom i brendiranjem, što je izuzetno važno za voćare koji vide šansu u ovoj inicijativi koja je pokrenuta – ističe Jelić.

On dodaje da treba iskoristiti ono što je Bogom dano. Klimatske promene utiču nepovoljno na prinose, tako da nažalost kajsija malo slabije rađa poslednjih godina. Tople zime su naročito pogubne za nju. To je ono što sada plaši voćare da se upuste u veću proizvodnju.

politika.rs