Kuće i vrt

Zaštita jagode od niskih temperatura

52783902_175836770055540_8434988329627287552_n

 

Jagoda može da strada od niskih zimskih temperatura ukoliko nije pokrivena snegom i posebno od poznih prolećnih mrazeva, što je češći slučaj u praksi. U uslovima jačih zimskih mrazeva bez snežnog pokrivača (golomrazica) može doći čak do manjeg ili većeg izmrzavanja korena, a time i do oštećenja čitavog bokora. Stoga je neophodno izvršiti zaštitu naročito mladih zasada gde je sadnja obavljena kasnije u leto, ili tokom jeseni. Ovo je jedan od razloga zašto treba izbegavati jesenju sadnju. Zaštita jagode se može obaviti prekrivanjem bokora nezgorelim stajnjakom u kome ima dosta slame. Negativne strane ove mere su povećano unošenje semena korova i moguće naseljavanje miševa ispod stajnjaka. Najbolja zaštita se postiže prekrivanjem zasada jagode specijalnom agril termozaštitnom tkaninom, preko koje se može dodatno staviti slama, pleva ili neki drugi slični materijal. Zaštita jagode se može obaviti i direktnim prekrivanjem slamom, asurama i slično.

 

[ads1]

 

 

U uslovima kontinentalne klime jagodu često ugrožavaju i prolećni mrazevi, koji se javljaju u fenofazi cvetanja i pojedinih godina mogu da unište čitav rod. Najčešće izmrzavaju primarni cvetovi, koji se prvi otvaraju i daju najkrupnije i komercijalno najvrednije plodove. Zaštita jagode se može postići primenom mera koje se mogu grupisati u preventivne i direktne. U preventivne mere spadaju: izbor položaja na kojima se ne javljaju pozni prolećni mrazevi, izbor sorti koje kasnije cvetaju i postavljanje agril termozaštitne tkanine.

U proleće, pre početka fenofaze cvetanja, a pred nastupanje opasnosti od pojave poznih mrazeva, poželjno je preko biljaka postaviti agril termozaštitnu tkaninu težine 19-22 g/m2. Ona se mora povremeno podizati radi provetravanja biljaka i obezbeđivanja pristupa pčelama tokom fenofaze cvetanja. Milivojević et al. (2010) su proučavajući uticaj agril termozaštitne tkanine težine 19 g/m2 na parametre proizvodne vrednosti i nutritivnog kvaliteta ploda sorte jagode Cleri ustanovili raniji početak zrenja plodova ispitivane sorte za 9 dana, veću masu ploda i veći sadržaj rastvorljivih suvih materija i ukupnih fenola u tretmanu sa agrilom. Dobijeni rezultati u ovom radu, kao i brojni drugi primeri u proizvodnoj praksi (naročito u 2017. godini) potvrdili su opravdanost upotrebe agril termozaštitne tkanine u sprečavanju izmrzavanja cvetova i zametnutih plodova u zasadima jagode. Direktne mere zaštite od poznih prolećnih mrazeva uključuju: zadimljavanje, prekrivanje biljaka polietilenskom folijom tokom trajanja kritičnih temperatura i zaštitu veštačkom kišom (orošavanjem), a u novije vreme i korišćenje uređaja za zagrevanje vazduha u zasadu (“FROSTBUSTER”).

 

[ads2]

 

 

Zadimljavanje se vrši paljenjem teže sagorivih materija koje stvaraju puno gustog dima. Na više mesta u zasadu prave se gomilice od slame, trulog sena i nezgorelog stajnjaka, koje se zapale u vreme pojave mraza, što dovodi do stvaranja oblaka dima. Dim sprečava izračivanje toplote i time onemogućava preterano snižavanje temperature. Zadimljavanje se obično izvodi pred zoru i rano ujutro, kada se javljaju kritične temperature za izmrzavanje cvetova i zametnutih plodova. Zaštita veštačkom kišom (orošavanje) zasniva se na orošavanju cvetova ili tek zametnutih plodova vodom u vidu kišnih kapi. Orošavanje se izvodi u kritičnom periodu od trenutka kada se temperatura vazduha spusti ispod nule pa do prestanka kritične temperature. Zbog dejstva mraza voda se brzo smrzava na svim organima koje kvasi, formirajući skramicu od leda. Tkivo cvetova i plodova ispod leda ostaje neoštećeno usled oslobađanja toplote, koja nastaje prelaskom vode iz tečnog u čvrsto agregatno stanje (Radivojević & Marković, 2015). Sistem zahteva veliku količinu vode istovremeno u celom zasadu i snažne pumpe, pa je dosta skup.

 

Izvor: Domaćinska kuća
Autor: Goran Đorđević