Nazivi biljke

Familija: Rosaceae
Narodni: Jagoda šumska
Latinski: Fragaria vesca
Ljekarski: Fragariae folium, fructus
Engleski: Wild strawberry
Njemački: Walderdbeere
Talijanski: Fragola
Francuski: La fraisier de bois

Nalazište:

Raste u grmlju, na sunčanim livadama, krčevinama, zgarištima, kolosijecima i planinskim šumama.

Opis:

To je mala zeljasta biljka, visoka oko 20 cm, trajna i dlakava. Lišće je troperasto, jajoliko, na dugim peteljkama, nazubljeno. Mali, nježan bijeli cvijet na dugoj je stapki, ima pravilan vjenčić od 5 latica i mnogo žutih tučkova s prašnicima. Iz njega nastaje sočan, sladak crven plod jagoda. Iz korijena, oblog rizoma, izbijaju stabljike, listovi i vriježe kojima se jagoda dalje razmnožava.

Sadrži:

Natrij, kalcij, željezo i fosfor, oko 10% katehinskih tanina, fragarin, galotanin, triterpen, pentozan, elagni, tanin, flavonoid, malo eteričnog ulja, 10% šećera, salicilnu, limunovu i vinsku kiselinu, pektinske spojeve i vise od 220 mg vitamina C.

Bere se:

Cvate u travnju i na početku svibnja, a lišće i plod ubiru se od travnja do srpnja, kad se bere i korijen.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Za umirenje živaca dobra je mjesavina od 20 g mladog, osušenog lišća jagode, 5 g lazarkinje (Asperula odorata) i 2,5 g timijana (Thymus serpyllum). Sve se prelije s ½ l kipuće vode, ostavi poklopljeno da stoji 10 min. pa se procijedi. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela.

Protiv groznice i tuberkuloze kuhaju se 2 g lišća jagode u 2,5 dl mlijeka 5 min., zatim se to procijedi i pije triput dnevno po 1 šalica.

Za čišćenje krvi, poboljšanje tjelesnih sokova i za bolju stolicu treba 8 g jagodina lišća i 2 g pelina (Artemisia absinthium) preliti s 2,5 dl kipuće vode, pa poste to odstoji 10 min. procijediti; pije se ujutro i navečer po 1 šalica. poslije jela. Protiv reume i uloga dobro je 8 g lisca jagode i 4 g žutilovke (Genista tinctoria) preliti s 2,5 dl kipuće vode, ostaviti da stoji 10 min. pa procijediti. Pije se triput dnevno po 1 šalica. U lakšim slučajevima proljeva uzet ćemo 15 g korijena na 2,5 dl “ode, kuhati 5 min., ostaviti to da poklopljeno stoji još 10 min., zatim procijediti i piti toplo, 4-5 puta dnevno. U težim slučajevima uzme se 37,5 dkg jagodina lišća i kuha u 1,15 l rakije ili konjaka tako dugo dok se ne pokuha na ½ l; od toga se pije po 1 kavska žličica svaka 2 ili 3 sata.

Protiv rastrojenih živaca, žučnih, bubrežnih i mokraćnih kamenaca i drugih tegoba, te za čišćenje krvi, uzima se čaj koji se priprema tako da se 1 velika žlica mješavine od jednakih dijelova lisca jagode, kupine (Rubus fruticosus), lazarkinje (Asperula odorata), kadulje (Salvia officinalis), timijana (Thymus serpyllum), zdrobljenih smrekovih boba (Fructus juniperi) i ploda divlje ruže (Rosa canina) prelije s 2,5 dl kipuće vode, zatim se to poklopi i nakon 15 min. procijedi. Pije se triput dnevno po 1 šalica.

Još je djelotvornija ova kombinacija: jednaki dijelovi jagodina lišća, zdrobljenih boba borovice, kadulje, majčine dušice, lazarkinje, dugog trpuca (Plantago lanceolata) i kicic (Erythraea centaurium). Čaj se od te mješavine priprema jednako kao i prethodni.Sirove jagode (bobe) s vinom ili mlijekom treba jesti više, jer uklanjaju iz tijela mokraćnu kiselinu, pa tako liječe od uloga, reume, i ciste tijelo od ugljične kiseline.

Radi čišćenja od pijeska i kamenaca iz bubrega i žučnog mjehura, jačanja srca, liječenja od žutice i bolova u bokovima treba svaki dan u toku 4-6 tjedana pojesti 1kg zrelih šumskih jagoda s mlijekom, vinom ili limunovim sokom. Nemoći i nekonvalescenti, jos slabi nakon preboljene neke teške bolove, treba da ½ kg zrelih jagoda, prelivenih sa ¼ l sirova mlijeka ili čašom bijela vina, uzmu u 5 obroka u toku dana, komadić crna seljačkog kruha u kojemu ima raži, prosa i kukuruza – i to dokle god ima jagoda. Za kuru izvan sezone mogu poslužiti i ukuhane jagode u obliku pekmeza, kompota i slatkog. Osip koji jagode izazivaju kod nekih ljudi je posve bezopasan i prolazan. Smatra se da se on može i izbjeći , ili se jagode propasiraju kroz sito, ali od strune, a nikako od žice.

Šumske su jagode djelotvornije od onih uzgajanih vrtovima, pa zbog toga vrtnih valja uzeti dvostruku količinu. Kada jedemo jagode, mokraća postaje ružičasta, a stolica crvenkasta, ali to nije patološki, nego od jagodnog crvenila fragarina. Zrele šumske jagode mogu se i sušiti, kao sve drugo voće, pa tako spremiti za doba kad nema svježih. Suhe jagode mogu se dodavati drugim čajevima koje u jesen, zimi i u rano proljeće pijemo kao tzv. »večernje- čajeve.

Od onoga sto se želi postići u smislu liječenja, ovisi i primjena jagode kao lijeka. Napomenimo još da jagodin plod poboljšava krvnu sliku, koristi protiv skreloze krvnih žila, povišenoga krvnog tlaka, sprečava grušanje i lijepljenje krvi.

narodnilijek.com