Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije tokom 2022. godine, 60 odsto svjetske populacije je bilo radno aktivno.
– Radne aktivnosti mogu da predstavljaju značajan protektivni faktor, ali isto tako posao može da predstavlja faktor rizika za razvoj mentalnih poremećaja. Na globalnom nivou, 15 odsto radno aktivne populacije živi sa mentalnim poremećajima, koji se ispoljavaju na različite načine sa varirajućim intenzitetom poteškoća i distresa. Mentalno zdravlje je često potcijenjeno i zanemareno u poređenju sa fizičkim zdravljem, a osobe sa mentalnim poremećajima su izložene stigmi, diskriminirani i u stanju socijalne isključenosti. Sveprisutna stigma često stvara otpor među poslodavcima da zaposle osobe sa mentalnim poremećajima. S druge strane, nezaposlenost i nesigurno radno mjesto, diskriminacija i loši radni uslovi mogu predstavljati značajan izvor stresa koji povećava rizik za negativni uticaj na mentalno zdravlje – saopšteno je iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.
Dodaju, da poboljšanje mentalnog zdravlja na radnom mjesti zahtjeva poduzimanje niza aktivnosti sa ciljem prevencije mentalnih poteškoća, promocije pozitivnog mentalnog zdravlja na radnom mjestu, te podsticanje svih zaposlenih da u potpunosti ostvare svoje radne potencijale na ravnomjeran i ujednačen način.
– Efikasne politike i aktivnosti usmjerene ka unapređenju mentalnog zdravlja na radnom mjestu mogu doprinijeti boljem mentalnom i fizičkom zdravlju te poboljšati blagostanje kako pojedinaca tako i porodica – dodaju oni.
SZO preporučuje tri tipa intervencija: trening menadžera/rukovodilaca o pitanjima u oblasti mentalnog zdravlja, trening zaposlenih u oblasti mentalne pismenosti i svjesnosti i individualne intervencije usmjerene na same zaposlene sa ciljem razvijanja vještina za efikasno prevladavanja stresa i smanjenje simptoma mentalnih poteškoća.
RTRS