Kroz program „Čigotica” Specijalne bolnice „Čigota” na Zlatiboru prošlo je više od 9.000 gojaznih adolescenata, koji su nakon tretmana u ovoj kući uspeli da u značajnoj meri unaprede svoje zdravlje i izgube višak kilograma. Ovaj program za mlade finansira Republički fond za zdravstveno osiguranje, a za dolazak na lečenje na Zlatibor potreban im je uput pedijatra.
[ads1]
Prim. mr sc. med. dr Snežana Lešović pedijatar-endokrinolog, načelnik Centra za prevenciju i lečenje gojaznosti kod dece i adolescenata u Specijalnoj bolnici „Čigota”, pojašnjava da su sa radom počeli još 2008. godine kao odgovor na epidemiju gojaznosti u našoj zemlji. Lečenje i rehabilitacija o trošku RFZO traje 21 dan.
– Deca i mladi od 12. do 18. godine sa indeksom telesne mase većim od 95 percentila ili plus dve standardne devijacije za pol i uzrast upućuju se u naš centar. Lekarska komisija RFZO daje saglasnost za upućivanje u „Čigotu”, a deca dolaze po uputu koji izdaje izabrani pedijatar. Deca i mladi mogu dva puta u različitim kalendarskim godinama biti lečeni u našem centru o trošku RFZO. Svi koji su zainteresovani da unaprede zdravlje mogu sami finansirati lečenje – ističe dr Lešović.
Program „Čigotica” je veoma popularan i zahvaljujući timu koji čine pedijatar, endokrinolog, specijalista fizikalne medicine, psiholog, dijetetičar, medicinske sestre, fizioterapeuti i animatori omogućen je multidisciplinaran pristup i lečenje gojaznosti dece. Uz stručni nadzor pacijenti dobijaju plan ishrane i fizičkih aktivnosti zavisno od uzrasta, pola, kondicije i zdravstvenog stanja, a po potrebi u lečenje se uvodi medikamentozna terapija.
– Program „Čigotica” je promocija zdravih životnih stilova, edukacija o značaju pravilne ishrane i svakodnevne fizičke aktivnosti u prevenciji i lečenju gojaznosti. Tokom lečenja dolazi do redukcije telesne mase, ali i normalizovanja krvnog pritiska, metaboličkih faktora rizika, poboljšanja kondicije i boljeg samopouzdanja. Najvažnije je da deca kada se vrate kući imaju podršku porodice i da se pridržavaju preporuka: koriguju ishranu (imaju pet obroka dnevno), da imaju najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti svakog dana, da dovoljno spavaju i smanje sedentarno ponašanje (korišćenje mobilnih telefona, kompjutera i televizora manje od dva sata dnevno). Ne postoje jednostavna rešenja za lečenje gojaznosti kod dece. Ako je dete gojazno, važno je na vreme potražiti pomoć lekara i ne odlagati lečenje gojaznosti – napominje dr Lešović.
Gojaznost kod dece je jedan od najvećih izazova za javno zdravlje u 21. veku. Gojazna deca imaju povećan rizik za nastanak brojnih metaboličkih komplikacija, kao što su insulinska rezistencija, poremećaj prometa šećera u organizmu, dijabetes tipa 2, metabolički sindrom, dislipidemiju. Kod gojazne dece povećan je rizik za pojavu ortopedskih, kardiovaskularnih, endokrinoloških i respiratornih bolesti.
– Gojaznost dovodi do smanjenog kvaliteta života, očekivane prosečne dužine života i brojnih psiholoških problema. Posebno nas brine činjenica da se gojaznost javlja u sve ranijem uzrastu i da od 60 do 80 odsto gojaznih adolescenata ostaje gojazno u ranoj odrasloj dobi. Svetska zdravstvena organizacija upozorava da se stopa gojaznosti kod dece i adolescenata gotovo pet puta uvećala u poslednjih pedeset godina. Prema poslednjem Istraživanju zdravlja stanovništva Republike Srbije iz 2019, procenat gojazne dece uzrasta od pet do 14 godina iznosio je 12,9 odsto, dok je umereno gojazne dece bilo 16,6 odsto. Značajno veći procenat gojaznih nalazio se kod dece predškolskog uzrasta. Registrovan je porast gojazne dece školskog uzrasta u poređenju sa 2013. i 2006. godinom – napominje naša sagovornica.
[ads2]
Prema podacima objavljenim u Svetskom atlasu gojaznosti, koji je ove godine izdala Svetska federacija za gojaznost, očekuje se da će više od 215.000 dece uzrasta od pet do 19 godina, odnosno njih 18 odsto, biti gojazno do 2030. godine.
Šta obuhvata program
Ishrana u „Čigotici” je hipokalorijska, uravnotežena i individualno prilagođena svakom detetu. Deca imaju pet obroka (doručak, ručak, večera i dve užine). Sva jela su pripremljena u kuhinji Specijalne bolnice „Čigota” pod nadzorom iskusnog kuvara i nutricioniste.
Planirane fizičke aktivnosti su vežbe u vodi, plivanje, dve šetnje do 60 minuta na stazama dugim od tri do sedam kilometara, vežbe oblikovanja, jačanja pojedinih mišićnih grupa bez rekvizita i sa rekvizitima u sali, kao i aktivnosti na sportskim terenima.
politika.rs