Kuće i vrt

Jesenja zaštita koštičavog voća: Bakarni tretman čuva voćke od bolesti u narednoj sezoni

Jesenji period donosi važne poslove u voćnjacima, a jedan od najznačajnijih je zaštita koštičavog voća bakarnim preparatima. Ova preventivna mera pomaže u smanjenju prisustva prouzrokovača bolesti koji prezimljavaju na stablima, granama i grančicama, čime se smanjuje rizik od infekcija tokom naredne vegetacije. Stručnjaci savetuju voćarima da iskoriste povoljne vremenske uslove i na vreme sprovedu neophodne mere zaštite.

Šljive, kajsije, breskve, trešnje i višnje tokom jeseni postepeno ulaze u period mirovanja, ali opasnost od biljnih bolesti ne prestaje završetkom vegetacije. Naprotiv, brojni patogeni opstaju na voćkama tokom zime, čekajući povoljne uslove za razvoj i širenje u proleće. Upravo zbog toga jesenje tretiranje preparatima na bazi bakra predstavlja važan deo preventivne zaštite voćnjaka.

Prema preporukama Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Novi Pazar, optimalan trenutak za sprovođenje ovog tretmana jeste period kada opadne približno 60 do 70 odsto lisne mase. Na području delovanja ove službe koštičavo voće se, u zavisnosti od vrste, sorte i primenjenih agrotehničkih mera, nalazi u različitim fazama opadanja lišća, što voćarima predstavlja signal da prate stanje zasada i pripreme se za zaštitu.

Poseban značaj bakarnog tretmana ogleda se u zaštiti mesta na kojima su listovi otpali. Na tim mestima nastaju sitne rane kroz koje pojedini prouzrokovači bolesti mogu prodreti u biljno tkivo. Među njima su naročito značajne bakterije iz roda Pseudomonas, koje mogu izazvati rak i sušenje grana koštičavog voća.

Jesenjom primenom bakarnih preparata smanjuje se rizik od pojedinih bakterijskih i gljivičnih oboljenja, među kojima su kovrdžavost lista breskve, rogač šljive, šupljikavost lista koštičavog voća i druge bolesti koje mogu ugroziti zdravstveno stanje zasada. Ovaj tretman predstavlja deo preventivnog programa zaštite, ali ne može u potpunosti zameniti mere koje se sprovode tokom vegetacije.

Uspešna zaštita ne podrazumeva samo primenu hemijskih sredstava. Pre tretiranja potrebno je sprovesti odgovarajuće higijenske i agrotehničke mere kako bi se smanjila količina infektivnog materijala u zasadu.

To prvenstveno podrazumeva uklanjanje suvih, polomljenih i obolelih grana, kao i mumificiranih plodova koji su ostali na stablima. Posebnu pažnju treba posvetiti i uklanjanju zaraženih biljnih ostataka, jer oni mogu predstavljati izvor infekcija u narednoj sezoni. Sav prikupljeni zaraženi materijal potrebno je izneti iz voćnjaka i bezbedno zbrinuti.

Na taj način smanjuje se mogućnost prezimljavanja pojedinih patogena, a istovremeno se stvaraju povoljniji uslovi za efikasno delovanje zaštitnih preparata.

Stručnjaci preporučuju da se tretiranje obavlja po mirnom i suvom vremenu, kada je temperatura vazduha iznad sedam stepeni Celzijusa. Važno je da tokom primene nema vetra i da postoji dovoljno vremena da se naneti preparat osuši pre večernjeg pada temperature.

Za dobru pokrivenost neophodno je koristiti odgovarajuću količinu vode, kako bi rastvor dospeo do svih delova stabla, uključujući grane, grančice i mesta na kojima se mogu zadržati prouzrokovači bolesti. U preporukama se navodi okvirna potrošnja od 1.200 do 1.500 litara vode po hektaru, uz prilagođavanje količine veličini krošnje, gustini zasada i opremi za tretiranje.

Posebno je važno da se voćke ravnomerno poprskaju, odnosno da se obezbedi temeljna pokrivenost svih delova krošnje, bez nepotrebnog slivanja rastvora.

Prilikom izbora bakarnog preparata neophodno je voditi računa o tome za koju je voćnu vrstu sredstvo registrovano, kao i o propisanoj koncentraciji i načinu primene. Doze se razlikuju u zavisnosti od aktivne materije i formulacije, zbog čega proizvođači treba da se pridržavaju uputstva za upotrebu i preporuka stručnih službi.

Iako su berba i najveći deo sezonskih poslova završeni, briga o voćnjaku ne prestaje. Upravo tokom jeseni stvaraju se važni preduslovi za očuvanje zdravstvenog stanja stabala i uspešan početak naredne vegetacije.

Pravovremeno sprovedene higijenske mere, uklanjanje izvora zaraze i pravilna primena bakarnih preparata mogu značajno doprineti smanjenju pritiska bolesti u prolećnim mesecima.

Zbog toga stručnjaci podsećaju voćare da ne zanemaruju jesenju zaštitu, jer se dobrim održavanjem zasada nakon berbe postavljaju temelji za zdravije voćke, kvalitetnije plodove i stabilniju proizvodnju u narednoj godini.