Ekstremne ljetne vrućine sve više utiču na izbor destinacija za odmor, pa mnogi turisti umjesto tradicionalnog Mediterana biraju hladnije krajeve Evrope.Trend poznat kao “coolcation”, odnosno ljetovanje u područjima sa prijatnijom klimom, posljednjih godina bilježi snažan rast, a stručnjaci procjenjuju da bi mogao trajno promijeniti dio evropskog turističkog tržišta.
Dok temperature u pojedinim dijelovima južne Evrope ovog ljeta dostižu i 40 stepeni Celzijusa, sve više putnika okreće se sjeveru kontinenta, gdje su ljeta svježija, a gužve znatno manje.
Terje Viblom Pedersen, turistički vodič iz jugoistočne Švedske, kaže da mnogi posjetioci otvoreno priznaju da su došli upravo kako bi pobjegli od nesnosnih vrućina, prenosi Euronews.
“Oduševljeni su kada vide da dnevne temperature ne prelaze 30 stepeni, da stalno duva osvježavajući morski povjetarac i da nema velikih gužvi kakve su uobičajene na jugu Evrope”, rekao je Pedersen.
Slično razmišljaju i francuski penzioneri Danijel i Florans Gastaldi, koji su ovog ljeta odmor proveli u Stokholmu.
“Drago nam je što smo pobjegli od toplotnog talasa. Srećni smo što smo pronašli prijatnije temperature”, rekli su oni.
Sve veće interesovanje za sjever Evrope
Analize turističkih kompanija Mabrian i Data Appeal pokazuju da raste interesovanje za destinacije poput južne Finske i norveške regije Vestland.
Istovremeno, sve popularniji postaju i hladniji dijelovi zemalja koje su tradicionalno među najposjećenijim turističkim destinacijama. Putnici sve češće biraju Galiciju na sjeverozapadu Španije, italijansku pokrajinu Trentino-Južni Tirol, kao i francuske regije Normandiju i Alzas.
Podaci platforme Hotels.com pokazuju da su pretrage smještaja u Kopenhagenu među francuskim korisnicima porasle čak 246 odsto nakon prvog velikog toplotnog talasa u maju. Interesovanje za Dablin povećano je za 151 odsto.
Sličan trend bilježe i turističke agencije u Sjedinjenim Američkim Državama.
Jona Robertson iz američke agencije Fora Travel navodi da je broj rezervacija za Oslo porastao 154 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je Helsinki zabilježio rast od 124 odsto.
“Ti podaci jasno pokazuju da putnici aktivno traže alternativu tradicionalnim ljetnim destinacijama”, smatra Robertson.
Planinski krajevi postaju sve privlačniji
Promjene su primjetne i unutar samih zemalja juga Evrope.
U Francuskoj turistički radnici bilježe rast interesovanja za planinske centre tokom ljeta.
“Na većim nadmorskim visinama temperature uveče i tokom noći znatno su niže, pa je boravak mnogo prijatniji”, objašnjava Žan-Paskal Šopar, direktor turističke organizacije francuske regije Jura.
Mediteran i dalje bez ozbiljne konkurencije
Ipak, stručnjaci smatraju da je prerano govoriti o velikom zaokretu u evropskom turizmu.
Profesor Stefan Gosling, stručnjak za turizam sa Univerziteta u Švedskoj, ističe da temperatura jeste važan faktor, ali nije presudna pri izboru destinacije.
“Ljudi pri izboru odmora uzimaju u obzir mnogo više od vremena. Italija nije Danska kada je riječ o kulturi, prirodi, gastronomiji ili cijenama. Kada neko ima omiljenu destinaciju, ne mijenja je tako lako”, rekao je Gosling.
Slično smatra i norveška turistička organizacija, čija istraživanja pokazuju da otprilike svaki peti strani turista navodi prijatniju ljetnu klimu kao jedan od razloga dolaska u Norvešku.
Međutim, klima je samo jedan od brojnih faktora koji utiču na odluku o putovanju.
Na izbor destinacije utiču i bezbjednost, prirodne ljepote, saobraćajna povezanost, broj avionskih linija, kurs valuta i razvijenost turističke infrastrukture, u čemu zemlje Mediterana i dalje imaju veliku prednost.
Vrućine mijenjaju termine putovanja
Uprkos rekordnim temperaturama, zemlje juga Evrope i dalje bilježe odlične turističke rezultate.
Grčka je prošle godine ostvarila rekordan broj stranih gostiju, dok je Španija nastavila rast turističke potrošnje. Prema podacima udruženja Exceltur, potrošnja domaćih i stranih turista u Španiji u drugom tromjesečju ove godine porasla je za više od osam odsto.
Stručnjaci zato vjeruju da bi se u narednim godinama prije moglo dogoditi pomjeranje termina putovanja nego velika promjena destinacija.
Umjesto odlaska u Italiju, Grčku ili Španiju usred ljeta, sve više turista moglo bi da bira proljeće i jesen, kada su temperature prijatnije, a gužve manje. Tako bi se istovremeno izbjegle ekstremne vrućine i prekomjeran broj posjetilaca u najpopularnijim turističkim mjestima.
nezavisne.com
