U susret trideset i petoj godišnjici postojanja i rada „Hidroelektrana na Drini“, vrijedno je podsjetiti se na samu pripremu, početke i period gradnje ovog složenog objekta, koji je tokom pomenutog perioda postao najpouzdaniji dio elektroenergetskog sektora Republike Srpske.
Istraživanje terena za projektovanje na ovom profilu počelo je davne 1976. godine. Paralelno sa izradom projekata na različitim nivoima obrade, vršeni su istražni radovi u periodu od 1976 – 1982. godine. Nakon izvršenih istražnih radova, izrade projektne dokumentacije, te ostalih priprema, 1983. godine počeli su pripremni radovi, nakon čega su se stvorili preduslovi za početak izvođenja glavnih radova u aprilu 1985. godine.
Zahvaljujući maksimalnom korišćenju tehnologije, mašina, kao i stručnosti i iskustva, kako od strane investitora, tako i od strane projektanta i izvođača, ostvaren je planirani rok puštanja prve mašine u pogon 25. 11. 1989. godine. Hidroelektrana „Višegrad“ ujedno je i jedini izgrađeni hidroenergetski objekat na rijeci Drini na području Republike Srpske, instalisane snage 3×105 MW. Interesantno je napomenuti da je ovo rijedak primjer u svijetu da su tri agregata ove snage vezana na zajedničke sabirnice 15,75 kV. To su potvrdili i stručnjaci „Simens“-a, koji su istakli da nisu naišli na ovakav primjer snage 3×105 MW.
Tokom perioda gradnje objekta, koji je trajao pedeset četiri mjeseca, bilo je angažovano prosječno od 4.000 do 5.000 radnika, iz preko pedeset firmi. Tadašnja građevinska i elektromašinska operativa uspjela je u predviđenom roku izvesti brojne složene radove, među kojima se izdvajaju: iskopavanje kamenih materijala, izgradnja nasipa, ugradnja betona, transport i i ugradnja 30.000 tona armature, ugradnja 12.500 tona hidromehaničke i elektromašinske opreme, bušenje i injektiranje bušotina, izgradnja 16 km magistralnog puta i 25 km regionalnog puta, sa 51 tunelom, 22 mosta, te preko 60 km lokalnih puteva. Radovi su, takođe, obuhvatali i eksproprijaciju preko 1.000 hektara zemljišta, izmještanje 266 domaćinstava, 3 škole, 2 sakralna objekta i slično.
Izgradnju objekta pratile su svakako i određene poteškoće, a to se uglavnom odnosilo na nedostatak finansijskih sredstava, jer je bilo potrebno obezbijediti oko 400 miliona dolara. Tako je donesena odluka da se grade i finansiraju isključivo oni objekti koji su bili u funkciji puštanja elektrane u pogon. Cilj je bio obezbijediti proizvodnju, a samim tim i vlastite finansijske izvore, dok je gradnja objekata koji nisu bili u direktnoj vezi sa puštanjem u pogon hidrolelektrane, odložena za bolja vremena i uslove. Uređenje obala rijeke Drine, rekonstrukcija puta na desnoj obali, mrestilište, upravna zgrada i ostali radovi odloženi su za kasniji period.
Pored pomenutih finansijskih problema, poteškoće tokom gradnje predstavljalo je i betoniranje pri visokom i niskim temperaturama, kao i pojava velikih voda (gradilišna jama plavljena je četiri puta).
Ipak, dogovoreni rokovi su ispoštovani, na šta je najviše uticalo pravovremeno raspisivanje tendera za krupnu i sitnu opremu. Kašnjenja u isporuci opreme nije bilo, sem transformatora 115 MVA koji je na visokonaponskom testu probio. Ipak, isporuka ovog transformatora nije ugrozila rok završetka objekta, jer je spoj transformatora američki (3+1). Zajedno sa puštanjem prvog agregata u rad, kompletno je montirana i oprema u komandnoj zgradi, koja je pravljena uporedo sa branom.
Nakon skoro trideset i pet godina uspješnog rada, možemo slobodno reći da je preduzeće ispunilo i potvrdilo sve glavne tehničko-tehnološke zadatke predvićene projektnim rješenjima. Svojim aktivnostima i društveno-odgovornim poslovanjem, hidrolektrana je znatno doprinijela razvoju opštine Višegrad, ali i cijele regije.
Danas, preduzeće veliku pažnju usmjerava ka investicijama i daljem razvoju postojećih, ali i novih kapaciteta u budućnosti. Ključna stvar je održavanje pogonske spremnosti na najvišem nivou, kako bi se omogućilo ostvarenje osnovnog plana proizvodnje, a samim tim i obezbjeđenje planiranog obima energije za podmirenje potreba domaćih potrošača. Posebna pažnja svakako se posvećuje i zaštiti životne sredine – redovnim čišćenjem jezera i poribljavanjem rijeke Drine i njenih pritoka.