Aktuelnosti RS

Slaba zainteresovanost za gradnju hotela u Srpskoj: Turista sve više, ali NEMAJU GDE DA PRESPAVAJU

wCPktkqTURBXy8wN2IyMzFlNWViMmU0NmFjZGE1MDU3OGNlMGNkM2ZiZC5qcGVnk5UCzQMUAMLDlQLNAdYAwsOVB9kyL3B1bHNjbXMvTURBXy8xZDc0Y2I0MTcwNTk1MDQzNjYyOWNhYmQ2MDZmNTBmNi5wbmcHwgA

Na području Srpske ima oko 144 hotela i motela, pa iako nedostaje još smeštajnih kapaciteta, tek po neki investitor odlučuje se za gradnju hotela.

Tokom 2016.u Srpskoj je zabeleženo skoro 324.000 dolazaka, 10 odsto više u odnosu na prethodnu godinu i 740.601 noćenje, što je povećanje od 7,8 odsto.

Pored banjskih i planinskih mesta, posetiocima su sve interesantnije i ostale turističke destinacije sa kulturno-istorijskom ponudom, rekama i jezerima, i na takvim mestima najviše je povećan broj noćenja, za 11 odsto.

Kao i prethodnih godina najveći broj noćenja, pored domaćih turista, ostvarili su gosti iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore, dok se od ostalih evropskih zemalјa ističu Turska, Austrija, Italija, Nemačka i Holandija.

– Raduje nas činjenica da se konstantno povećava broj turističkih dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista. Postajemo sve interesantnija destinacija na turističkoj mapi regiona, pa samim tim raste i potreba za povećanjem broja smeštajnih kapaciteta i to različite kategorije, od apartmanskog tipa do luksuznih hotela- rekli su u Turističkoj organizaciji RS.

Mada su potrebe sve izraženije, investitorima prioritet nije gradnja hotela.

Kako ističu upućeni iz oblasti urbanizma, preduzetnici novac radije ulažu u stambene zgrade, a razlog za takav poslovni potez je što su zgrade isplativije i brzo se prodaju.

Skromni pomaci očekuju se uskoro u Banjaluci i Trebinju, jer bi, prema medijskim najava, u najvećem gradu Srpske ove godine trebalo da počne izgradnja luksuznog hotela sa bazenima, velnes centrom i kongresnom salom, udaljenog oko pet kilometara od centra grada.

Takođe, u Trebinju bi trebalo da budu otvorena dva hotela sa ukupno 100 soba i kongresnim salama, jedan će se nalaziti u industrijskoj zoni, a drugi, zamišljen u austrougarskom stilu, u strogom centru.

Foto: Shutterstock

Ekonomista Marko Đogo naglašava da je Srpska „pogodno tlo“ za razvoj hotelskih kapaciteta, ali to će se osetiti tek u narednim decenijama.

– Ima nekih pomaka na ovom polju, ali moram primetiti da ipak nismo dovoljno sazreli. Kakva je situacija, govori i da mi tek sad pričamo o gradnji boljih hotela u Banjaluci i Trebinju, a sramota je da ih već nemamo. Pod uslovom da se politička situacija stabilizuje, u narednim godinama sigurno ćemo svedočiti otvaranju smeštajnih kapaciteta – kaže Đogo.

Za početak, rešenje vidi u franšiznim lancima hotela jer bi se posetiocima tako pružila ista usluga kao i bilo gde drugo u svetu.

– Morali bismo obezbediti uslove za dolazak stranih investitora, ali optimalnije bi ipak bilo da naši preduzetnici ulažu u ovaj sektor- ističe Đogo.

On prognozira da bi se u slučaju hotela, mogao ponoviti isti scenario kao i sa trgovačkim lancima, kada su jedno vreme kod nas dominirali strani marketi, ali onda su domaći počeli da napreduju i da preuzimaju tržište.

Trenutno, od ukupnog broja kategorisanih ugostiteljskih objekata za smeštaj u Srpskoj, njih 5 ima najveću ocenu – pet zvezdica: Hotel „Talija“ u Banjaluci, „Pirg“ i „Ras“ u Etno selu Stanišići u Bijeljini, „Kaldera Butique“ u Laktašima i „Aparthotel Vučko“ na Jahorini.

Obogatiti turističku ponudu

Hoteli su, ističe ekonomista Marko Đogo, tek dodatni sadržaj osnovnoj turističkoj ponudi, koju treba obogatiti.

– Turizam je savremena privredna grana, koja beleži ogorman porast u svetu, ali mi se nismo snašli. Imamo manje turističkih destinacija nego pre 30 godina i tu se moraju više uključiti resorno ministarstvo, turističke organizacije i lokalne zajednice. Važno je da se povežemo sa okolnim zemljama, Hrvatskom i Srbijom koje su regionalni lideri u ovoj oblasti i moramo shvatiti da se takmičimo na globalnom tržištu- zaključuje Đogo.

blic.rs