Skraćivanje pripravničkog staža u Srpskoj omogućava mladima da brže dođu do stručnog ispita, zaposlenja i ekonomske samostalnosti, što im, kako kažu, donosi veću sigurnost i ohrabruje ih da svoju karijeru grade u otadžbini, dok iskustva iz prakse potvrđuju da su za profesionalni razvoj, od same dužine stažiranja, mnogo važniji konkretan rad i kvalitetno mentorstvo.
KLjUČNE INFORMACIJE
- Pripravnički staž za visoku stručnu spremu skraćen je sa 12 na šest mjeseci.
- Za srednju stručnu spremu trajanje je smanjeno sa šest na tri mjeseca.
- Mladi ističu da će brže sticati uslove za stručni ispit i zaposlenje.
- Iskustva iz prakse pokazuju da su konkretan rad i kvalitetno mentorstvo važniji od same dužine staža.
Izmjenama Zakona o radu i seta pratećih zakona, koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u junu, pripravnički staž je prepolovljen. Za visoku stručnu spremu sada traje šest, umjesto ranijih 12 mjeseci, dok je za srednju stručnu spremu skraćen sa šest na tri mjeseca.
Perspektiva za mlade
Ova promjena onima koji tek završavaju fakultet omogućava da ranije naprave naredni korak u profesionalnom razvoju. Ipak, iskustva onih koji su pripravnički već prošli pokazuju da samo trajanje staža nije garancija kvalitetne pripreme za posao, već da su za prve korake u struci mnogo važniji konkretno iskustvo, kvalitetno mentorstvo i mogućnost nastavka rada i usavršavanja.
Studentkinja četvrte godine Fakulteta političkih nauka, smjer novinarstvo, usmjerenje odnosi s javnošću Simona Stojanović iz Ribnika nalazi se pred ulaskom na tržište rada i kaže da joj skraćivanje pripravničkog staža znači upravo zbog mogućnosti da ranije započne profesionalni život.
– Svaki mjesec koji nam se skrati znači da ćemo brže steći uslove za polaganje stručnog ispita ukoliko je on neophodan i za samostalan rad. Skraćeni pripravnički staž nam upravo to omogućava – rekla je Stojanovićeva.
Sigurnost i ekonomska samostalnost
Smatra da je na početku karijere najvažniji osjećaj sigurnosti i perspektive u sredini u kojoj su se školovali i odrasli.
– Mislim da mlad čovjek najviše želi sigurnost i osjećaj da ovdje može da gradi svoju budućnost. Kada znamo da možemo brže do posla i ekonomske samostalnosti, onda je i odluka da ostanemo ovdje mnogo lakša – istakla je Stojanovićeva.
Kroz angažman u Omladinskom savjetu Republike Srpske i saradnju sa institucijama upoznala se, kako kaže, sa procesom i uslovima potrebnim za obavljanje pripravničkog staža, dok je sa kolegama razgovarala o pitanju koje ih očekuje nakon završetka fakulteta.
– I sama sam kroz omladinski aktivizam vidjela koliko mladima znače konkretne mjere. Zato ovakve promjene doživljavam kao dobar korak naprijed. Upravo to nas ohrabruje da svoje znanje i trud uložimo u sredinu u kojoj živimo – rekla je ona.
Mentor važniji od dužine staža
Da kraći pripravnički staž može biti značajna prednost pokazuje i iskustvo onih koji su taj period prošli po ranijim pravilima. Diplomirani psiholog iz Prnjavora Dajana Bašić pripravnički staž u tamošnjoj Gimnaziji završila je u vrijeme kada je trajao godinu dana, a danas u toj ustanovi radi kao profesor psihologije, uz angažman u nevladinom sektoru i Omladinskom centru u Prnjavoru.
– Ja sam svoj pripravnički staž obavila u Gimnaziji Prnjavor i svakako mi je doprinio profesionalnom razvoju, sticanju iskustva i dodatnog znanja. Međutim, smatram da je mnogo važnije da taj period bude funkcionalan i da imamo kvalitetnog mentora koji nam je posvećen, nego da sam staž traje što duže – kaže Bašićeva.
Prema njenim riječima, duže trajanje pripravničkog staža ne znači automatski i bolju pripremljenost za sve izazove koji dolaze tokom karijere, jer se znanje i iskustvo stiču tokom cijelog radnog vijeka.
– Ne mora nužno da znači da je kvalitet veći što je duži period proveden na poslu. Neke stvari ćemo možda tek za deset godina rada u određenoj struci naučiti. Kroz radni odnos svakako nastavljamo da učimo, razvijamo se i rastemo – navela je Bašićeva.
Više mladih do prvog iskustva
Posebnu prednost skraćivanja staža vidi u mogućnosti da se istovremeno otvori prostor za veći broj kandidata da steknu prvo radno iskustvo.
– Meni nije bilo teško da dođem do pripravničkog, ali vjerujem da nekim mladima jeste. Kada se skrati period njegovog obavljanja, otvara se mogućnost da više mladih ljudi na istom mjestu obavi pripravnički staž, jer je jedna osoba tu kraće – rekla je Bašićeva.
Profesionalni razvoj
Završetak pripravničkog staža, istakla je Dajana Bašić, ne treba posmatrati kao kraj učenja, već kao početak samostalnijeg profesionalnog razvoja.
– Bilo da pripravnički traje četiri, šest mjeseci ili dvije godine, nemoguće je da neko nauči sve što ga čeka kroz karijeru. Uči se iz situacije u situaciju, u zavisnosti od toga šta je potrebno u određenom trenutku. Kada završimo pripravnički, naš razvoj se ne završava. Dok tražimo nova zaposlenja, možemo i dalje da rastemo, napredujemo i usavršavamo se – naglasila je Bašićeva.
glassrpske.com
