Nakon što je sjeme sakupljeno prije dvije godine, ono je ručno dorađeno uz adekvatna ispitivanja kvaliteta i klijavosti. Sadnice su proizvedene u Centru za sjemensku rasadničku proizvodnju u Doboju u kontrolisanim uslovima.
– Onda smo izvršili sjetvu u kontejnere, koristeći najsavremeniju tehnologiju sjetve i održavanja tj. proizvodnje sadnog materijala. Mjerili smo ih i podizali i na kraju ih donijeli na teren gdje pripadaju – istakao je Borislav Cvjetković, prodekan za Naučno istraživački rad Šumarskog fakulteta univerziteta Banjaluka.
– Svaka sadnica ima svoju markaciju. Na kraju radnici Šumskog gazdinstva naprave rupu i mi ubacijmo sadnicu i zagrnemo zemlju – priča Branko Mandić, student Šumarskog fakutleta u Banjaluci.
Šumsko gazdinstvo Sjemeć iz Rogatice će brinuti o sadnicama, slijedi navodnjavanje i zagrađivanje parcele.
– Plataža pripada Šumskom gazdinstvu i nadamo se da će uspjeti sadnice. Parcela je prvo obrađena, dubinsko oranje, freziranje i pripreme za sadnju – naglasio je Mladen Lakić, direktor ŠG Sjemeć Rogatica.
Pančićeva omorika je ugrožena vrsta i raste samo u slivu Drine i zbog toga se mora sistemski piristupiti njenoj zaštiti.
– Za svaku sadnicu se zna ko joj je majka, gdje je porijeklo, gdje sakupljeno sjeme i geografskoj širini i dužina pozicije matičnog stabla – istakao je profesor Milan Mataruga.
Dragan Kovačević, iz Zavoda za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, naglašava značaj ovog projekta.
– Ovo su održivi depoi ili baze gdje moramo sačuvati genetski materijal gdje možemo sačuvati ovu populaciju u slučaju katastrofe, možemo izvući gen materijala i vratiti ga na svoje mjesto – kaže Kovačević.
Tokom narednih 15-tak dana biće zasađene još dvije plantaže Pančićeve omorike u Srebrenici i Višegradu.
RTRS