Više od milion i 330 hiljada maraka uplaćeno je prošle godine za boravišne takse u Republici Srpskoj. To je za 35 odsto više nego za 2020. Ipak, svi su saglasni da to nije pravi pokazatelj koliko turista boravi u privatnim smještajima kod nas. Ovaj vid sive zone u turizmu predstavlja veliki problem. Teško je izračunati koliko neprijavljivanje gostiju i izbjegavanje plaćanja boravišne takse šteti lokalne i republičke budžete.

[ads1]

Banjaluka, Trebinje, Istočno Sarajevo sa Јahorinom samo su neki od gradova i destinacija koji se mogu pohvaliti velikim brojem turista prošle godine. Posebno pred novogodišnje praznike. U tom periodu bilo je teško naći smještaj, bilo u hotelima ili privatnim kućama i stanovima. Ali ova statistika ne odgovara uplaćenim naknadama za boravišnu taksu i prijavu gostiju. I to je godinama problem lokalnih zajednica.

– Ako uzmemo u obzir činjenicu da je u 2019. bio veliki broj gostiju i posjeta, a s druge strane imamo podatak da su tada smještajni kapaciteti bili popunjeni 20 odsto, onda vidimo da tu ima disproporcija – ističe Aleksandra Simić iz Odjeljenja za privredu i razvoj Grada Banjaluka.

Iz Turističke organizacije Trebinja ističu da je prema njihovim podacima prijavljena samo jedna trećina gostiju. Procjene su da Grad Trebinje i turistička organizacija zbog ovoga godišnje gube od 80 do 100 hiljada maraka.

U budžetu Istočnog Sarajeva od naknade za boravišnu taksu planiraju 200.000 maraka. Smatraju da zbog neefikasnog sistema naplate gube mnogo više novca.

– Procjena je da grad Istočno Sarajevo u jednoj godini izgubi blizu 400 do 500 hiljada maraka. Ukoliko se uvedu prijave na dnevnoj bazi, sigurno da bi imali više novca – kaže gradonačelnik Ljubiša Ćosić.

To smatraju i u banjalučkoj Turističkoj organizaciji. Kažu da treba primjeniti praksu iz Srbije i Hrvatske.

Svi su saglasni da je digitalizacija prijave neophodna i finansijski isplativa. Nezvanično, postoje i malverzacije sa knjigom gostiju.

– Јeste propisano da nije više porebna ovjera knjige gostiju, ali to je rađeno upravo na zahtjev korisnika ovih usluga jer su lokalne zajednice visinu ove uslugu naplaćivali različito – napominje ministarka turizma Suzana Gašić.

 

[ads2]

 

Kako natjerati neodgovorne vlasnike hotela i privatnih smještaja da prijave svakog gosta pitanje je na koje za sad teško naći pravi odgovor. Republička inspekcija izdala je 480 prekršajnih naloga u prošloj godini u oblasti ugostiteljstva i turizma vrijednosti 446.700 maraka. U 14 slučajeva utvrđene su nepravilnosti u vođenju knjiga.

U resornom ministarstvu smatraju da inspekcije treba više da se fokusiraju na ovaj problem.

– Naši inspektori bili su zauzeti sada u vrijeme pandemije, ali nadamo se da će u narednom periodu dosta se više posvetiti ovom problemu – dodaje ministarka Gašić.

Prijava gostiju nije obaveza samo iz finansijskih razloga, već i iz bezbjednosnih. Takođe, 2,5 ili 3 marke dnevno po gostu je novac koji se na određeni način vraća, jer se troši za promociju turizma u lokalnim zajednicama.

RTRS