Gavez (Symphytum officinale L.) je jedna od najdragocjenijih ljekovitih biljaka. Raste kao korov, a pravo je čudo narodne medicine.
Njegova ljekovita svojstva poznata su od davnina, odnosno još od antičkih vremena. Korišćen je protiv bolova, za liječenje reume, kostobolje i svih bolesti zglobova, kao i raznih upalnih stanja na koži.
Ljekovitost gaveza davno su prepoznali narodi Dalekog istoka. Koristio se u liječenju mnogih bolesti od mučnine, preko akni, do preloma kostiju, kao i za dijareju, kašalj i bolesti pluća. U terapeutske svrhe u Japanu korišćen je još prije 2.000 godina, piše Politika.
Danas gavez predstavlja važnu biljku u službi ljepote i zdravlja.
Za rane, prelome, ali i čukljeve
Najčešće se, ipak, koristi za liječenje rana, kod uganuća i preloma.
Gel, mast i obloge koriste se kao prirodni lijekovi za ublažavanje upale i bolova i brži oporavak mišića i zglobova. Gavez je jedini prirodni lijek koji pomaže kod čukljeva i deformacije palca.
Raste kao korov na vlažnim livadama, pored saobraćajnica i kanala, na obalama rijeka i potoka, njivama, baštama, starim voćnjacima i vinogradima, vrtovima, vlažnim šumama. Široko je rasprostranjen u ravnicama. Najčešće se sreće na područjima južnog i srednjeg Banata, Vršačkih planina i na Sremskom lesnom platou. U narodu je poznat pod različitim nazivima: sodula, crni korijen, veliki gavez, crni gavez, volovski jezik, kilnjak, pljušč, svatovci, svenik, kuhinjsko zelje, itd.
Prema botaničkoj klasifikaciji pripada rodu Symphytum, a naučni naziv potiče od grčke riječi symphyton što u prevodu znači rasti zajedno. Ovim terminom drevni autori označavali su mnoge biljke koje su se primjenjivale za liječenje kostiju.
Gavez je višegodišnja polužbunasta biljka, visine od 50 do 150 santimetara, vretenastog, razgranatog, snažnog, mesnatog korijena, spolja crnog, a iznutra bijeličastog, bogatog sluzima. Cveta od maja do polovine septembra.
Za izradu ljekovitih preparata koristi se korijen, rjeđe nadzemni dio biljke. Vađenje korijena obavlja se u jesen ili u rano proljeće. Izvađeno korijene treba očisti od nečistoća, oprati, iseći na komade, sušiti na toplom i promajnom mjestu. Osušen materijal čuvati do godinu dana zaštićen od svjetlosti, vlage i štetočina.
Od ljekovitih materija sadrži purinski derivat alantoin, sluzi, tanine, asparagin, holin. Alantoin, glavni sastojak korijena, pospješuje granulaciju i regeneraciju tkiva.
Narod je pripisivao ovoj biljci izuzetnu iscjeliteljsku moć. Postojalo je vjerovanje i mit da bi dva prsta srasla jedan za drugi kad bi se četrdeset dana privijala kaša od gaveza. Ljekoviti preparati primjenjivani su za ispiranje usta i krajnika, kod zapaljenja jednjaka, čira želuca i dvanaestopalačnog crijeva, za zaustavljanje krvarenja. Obloge i kaše korišćene su kod preloma kostiju, zapaljenja tetiva, artritisa, uganuća, uboja, tromboflebitisa, za liječenje rana koje teško zarastaju, itd.
Međutim, novije naučne studije pokazale su da primjena gaveza, zbog sadržaja pirolizidinskih alkaloida, pri dužoj upotrebi ispoljava hepatotoksično, kancerogeno i mutageno djelovanje u eksperimentima na pacovima. Takođe, istraživanja su pokazala da se toksičnost ne manifestuje nakon lokalne primjene na koži, zbog veoma male resorpcije. Zbog svega navedenog, u fitoterapeutskim priručnicima novijeg datuma, upotreba gaveza u svrhu liječenja se ograničava.
Nikad na oštećenu kožu
Danas se preporučuje samo u preparatima za spoljašnju upotrebu, kao što su masti, gelovi i kremovi. Preparati se ne smiju primjenjivati na ozlijeđenoj koži, kao i za vrijeme trudnoće i dojenja. Zbog toga se gavez više ne prodaje u Americi, osim u obliku krema i masti. Velika Britanija, Australija, Kanada i Njemačka takođe su zabranile prodaju oralnih proizvoda koji sadrže gavez. Opasne supstance apsorbuju se kroz kožu, pa se u organizmu mogu nakupljati štetne količine. Treba biti oprezan pri korišćenju masti koja sadrži gavez i nikad se ne smije koristiti na oštećenoj koži. Stoga liječenje gavezom treba izvoditi isključivo po preporuci i nadzorom ljekara.
glassrpske.com
