Nekada je umor bio znak dobro obavljenog posla.
Danas je postao hronično stanje koje se podrazumijeva. Ako vam se čini da ste stalno iscrpljeni, demotivisani i ravnodušni prema svemu što vas je nekada ispunjavalo, moguće je da patite od burnout sindroma.
Šta je burnout sindrom i zašto nastaje?
Burnout ili sindrom sagorijevanja nije samo običan umor. To je stanje fizičke, emocionalne i mentalne iscrpljenosti koje nastaje uslijed dugotrajnog stresa i preopterećenja. Najčešće pogađa ljude koji rade pod velikim pritiskom – ljekare, nastavnike, menadžere, ali i roditelje, studente i sve one koji imaju previše obaveza, a premalo vremena za sebe.
Simptomi i faze izgaranja
Burnout ne dolazi iznenada. Razvija se postepeno, kroz nekoliko faza:
1. Faza pretjeranog angažmana – Motivacija i energija su visoki, ali osoba postavlja nerealne ciljeve i zanemaruje znakove umora.
2. Faza iscrpljenosti – Osjećaj hroničnog umora, problemi sa spavanjem i pad koncentracije postaju sve izraženiji.
3. Faza emocionalne otuđenosti – Osoba postaje ravnodušna prema poslu, kolegama, čak i porodici. Sve što je nekada donosilo radost sada izgleda besmisleno.
4. Faza potpunog sagorijevanja – Dolazi do ozbiljnih fizičkih i psihičkih posljedica: anksioznosti, depresije, pa čak i ozbiljnih zdravstvenih problema.
Kako pronaći balans i spriječiti burnout?
• Postavite granice – Naučite reći „ne“. Vaše vrijeme je dragocjeno, ne trošite ga na stvari koje vas iscrpljuju.
• Odmor nije luksuz, već potreba – San, fizička aktivnost i relaksacija su osnovni preduslovi mentalnog zdravlja.
• Pronađite male rituale opuštanja – Kratka šetnja, dobra knjiga ili razgovor sa prijateljem mogu učiniti veliku razliku.
• Organizujte dan realno – Nemojte puniti raspored do posljednje minute. Ostavite prostor za nepredviđene situacije i pauze.
• Potražite podršku – Nema ničeg lošeg u tome da razgovarate sa stručnjakom. Psihoterapija nije znak slabosti, već način da preuzmete kontrolu nad svojim životom.
Burnout nije nešto što treba ignorisati. Ako prepoznajete simptome kod sebe ili bliskih osoba, vrijeme je da zastanete i preispitate svoje prioritete. Mentalno zdravlje nije nešto što se popravlja kada se „nađe vremena“ – ono mora biti na vrhu liste svakog dana.
Piše: Psihijatar Aleksandar Pejić
glassrpske.com
