Svi volimo nakon napornog dana na poslu malo dremnuti, ali da li to uopšte pametna ideja?
Brojni stručnjaci savjetuju da nije svaki odmor dobar pa se odraslima ne savjetuju popodnevno drijemanje osim ako ono traje manje od 40 minuta. U suprotnom, mogu se poremetiti unutrašnji tjelesni sat i ciklusi spavanja.
Čovjek je biološki “programiran” da duži dio noći spava i da tokom dana jednom nakratko odmori. Naime, tjelesna temperatura nam u periodu između 13 i 15 opada u najvećoj mjeri, zbog čega se u to doba počinjemo osjećati više pospano.
[ads1]
Ali, stručnjaci tvrde da popodnevno spavanje nije bezopasno. Novo istraživanje pokazalo je kako se poslijepodnevno spavanje u vremenskom trajanju dužem od 40 minuta povećava rizik za više tjelesnih poremećaja.
Studija koja je obuhvatila 300.000 ispitanika pokazala je povezanost popodnevnog drijemanja s razvojem metaboličkog sindroma, uključujući debljinu, visok krvni tlak i povišen kolesterol. Istraživanje je na godišnjoj konferenciji predstavio American College of Cardiology (ACC).
Prema njihovim rezultatima, tijelo u snu tokom dana u trajanju većem od 40 minuta “umisli” da je u stanju dubokog sna što značajno utiče na metabolizam pa možete zapravo biti umorniji nakon takvog spavanja nego prije njega. Ključna je zapravo dužina spavanja.
Odmornije, “bistrije” i bolje se osjećaju osobe koje poslijepodne spavaju najviše pola sata. Ako dođe do dubokog sna, mozak prelazi u fazu “sporih valova” nakon čega se osjećamo umorno i dezorijentisano.
(Wall)
nezavisne.com
[ads2]