Breaking News
Home / Srbija / Građani Srbije danas na referendumu odlučuju o promjeni Ustava

Građani Srbije danas na referendumu odlučuju o promjeni Ustava

20220116074328_393906

 

Građani Srbije odlučuju danas na Republičkom referendumu o promjeni Ustava u oblasti pravosuđa, koju je predložila Vlada Srbije u cilju obezbjeđivanja veće nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti sudstva, veće samostalnosti i odgovornosti javnog tužilaštva, bolju zaštitu prava građana i jačanje vladavine prava.
Glasačka mjesta u otvorena su jutros u sedam časova, a biće zatvorena u 20.Među prvima je jutros glasao predsjednik Narodne skupštine Srbije Ivica Dačić. Dačić je glasao u sedam časova na biračkom mestu 35 u Mjesnoj zajednici Dedinje i kao prvi glasač otvorio glasanje na tom biračkom mestu.

 

 

 

Dačić je pozvao građane Srbije da izađu na referendum i da glasaju za sudstvo koje će, kako je rekao, suditi isključivo po zakonima i bez bilo kakvog političkog uticaja.-Ovo je prva vlast koja se odriče svog prava da bira sudije i tužioce, to se nikad nije desilo i to puno znači – rekao je Dačić.

Naglasio je da je promjena Ustava i nužan preduslov za dalji proces evropskih integracija.

– Bez ovoga nema daljeg napredovanja u evropskim integracijama. To je intencija koja postoji u Evropi, da se način izbora sudske grane vlasti izmešta iz sfere u politike u sferi koja bi označavala jednu vrstu autonomije pravosudnog sistema od političkog uticaja – rekao je Dačić.

Naglasio je da je važno da građani iskoriste svoje ustavno i demokratsko pravo i da glasaju isključivo u svom interesu, odnosno u interesu toga da, kako kaže, sistem na koji su se žalili prethodnih decenija bude bolji i na koji su prethodnih godina i decenija imali određene primjedbe.

– Te primedbe su se uglavnom svodile na to da treba izvršiti depolitizaciju pravosuđa, smanjiti uticaj politike. Smatralo se da je to jedna od negativnih strana pravosudnog sistema – rekao je Dačić.

Naveo je da, ako građani na referendumu potvrde odluku parlamenta, ustavne promjene stupaju na snagu dan poslije objavljivanja zvaničnih rezultata referenduma i da nakon toga zakonodavna i izvršna vlast nemaju ništa sa izborom sudske vlasti.

-Potpunu odgovornost preuzimaju nezavisna tela i to je garancija da smo počeli i da idemo dalje u procesu reforme sistema vladavine prava – naveo je predsjednik srpskog parlamenta.

Dačić je ponovio je da se ustavne promjene odnose isključivo na način izbora sudija i tužilaca i da nemaju nikakve veze sa Kosovom kao što se, kaže, moglo čuti u javnosti.

Promjene

Amandmani predviđeni Aktom o promjeni Ustava odnose se samo na pravosuđe i njima se ne mijenjaju drugi dijelovi Ustava.

Amandmanima se, kako ukazuju stručnjaci, predviđaju dodatne garancije za nezavisnost sudstva i sudija, garantuje se i stalnost sudijske funkcije i predviđa da će najviši sud u Republici biti Vrhovni sud.

Mijenjaju se zapravo ustavne odredbe o uređenju sudova i javnih tužilaštava, a imajući u vidu da postoji međuzavisnost između ovih odredbi i drugih odredbi Ustava, izmijenjeni su i članovi koji se tiču načela podjele vlasti, nadležnosti Narodne skupštine, način odlučivanja u Narodnoj skupštini i sastav Ustavnog suda, kao i izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda.

Prema predloženim amandmanima, sudije, predsjednika Vrhovnog suda i predsjednike sudova biraće Visoki savjet sudstva (VSS), a ne više Narodna skupština, a predviđene su i promjene u organizaciji javnog tužilaštva koje treba da obezbijede samostalnost i odgovnost javnih tužilaca.

Glavne javne tužioce i javne tužioce biraće Visoki savjet tužilaca, a ne više Narodna skupština.

Proklamovano je i da je sudija nezavisan, kao i da je zabranjen svaki neprimereni uticaj na sudiju u vršenju sudijske funkcije.

Ukida se prvi izbor sudija na mandat od tri godine i garantuje stalnost sudijske funkcije, koja traje od izbora za sudiju dok sudija ne navrši radni viek.

Predviđeni su i razlozi iz kojih sudiji može pre vremena da prestane funkcija, što znači da se zakonom ne mogu propisati drugi razlozi.

Odluku o prestanku funkcije može da donese samo organ koji sudije i bira – VSS.

Amandmani predviđaju i promjenu naziva najvišeg suda u Republici, pa će umjesto Vrhovni kasacioni sud taj sud nositi naziv Vrhovni sud, koji je prema objašnjenju Republičke izborne komisije u skladu sa pravnom tradicijom Srbije, kao i sa nadležnostima koje tradicionalno ima najviši sud u državi.

Predloženim rješenjima se ukida izbor sudija u Narodnoj skupštini i predviđa se izbor isključivo od strane VSS.

Taj organ činiće 11 članova od kojih su šest sudije koje biraju njihove kolege sudije, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skupština i predsjednik Vrhovnog suda.

Predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti će na ovaj način u potpunosti biti isključeni iz izbora sudija, a isto važi i za izbor predsjednika Vrhovnog suda i predsjednike sudova, koje će takođe birati VSS.

Za članove VSS iz reda istaknutih pravnika mogu biti izabrana lica sa najmanje 10 godina iskustva u pravnoj struci, koji ne mogu biti članovi političke stranke i moraju biti dostojni ove funkcije.

Njih će birati Narodna skupština poslie sprovedenog javnog konkursa, a detaljni uslovi za konkurs biće propisani zakonom.

Najveće promjene tiču se organizacije javnog tužilaštva i predviđaju da funkciju javnog tužilaštva vrše Vrhovni javni tužilac, glavni tužioci i javni tužioci.

Glavni tužioci vršiće funkciju sadašnjih javnih tužilaca, a sadašnji zamjenici javnih tužilaca postaće javni tužioci i vršiće funkciju javnog tužilaštva zajedno sa glavnim javnim tužiocima.

Predviđenom promjenom obezbjeđuje veća samostalnost i odgovornost nosilaca javnotužilačke funkcije, jer će postupajući javni tužilac imenom i prezimenom odgovarati za svoj predmet, jer je on u kontaktu sa strankama (okrivljenim i oštećenim) a ne javni tužilac koji sada stoji iza svake odluke tužilaštva, iako nema neposredan kontakt sa strankama i ne postupa u predmetima.

U skladu sa nazivom najvišeg suda promijenjen je i naziv najvišeg javnog tužilaštva koje se više neće zvati Republičko javno tužilaštvo već Vrhovno javno tužilaštvo, a kojim rukovodi Vrhovni javni tužilac.

 

 

 

Amandmani predviđaju i da glavne javne tužioce i javne tužioce bira Visoki savjet tužilaca, a ne više Narodna skupština na prijedlog Vlade.Međutim, samo će Vrhovnog javnog tužioca i dalje birati Narodna skupština na prijedlog Visokog saveta tužilaca, posle sprovedenog javnog konkursa.

Visoki savjet tužilaca biće samostalan državni organ koji obezbjeđuje i garantuje samostalnost i javnog tužilaštva, Vrhovnog javnog tužioca, glavnih javnih tužilaca i javnih tužilaca.

Ovaj organ ima 11 članova od kojih su pet javni tužioci koje biraju glavni javni tužioci i javni tužioci, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skuoština, Vrhovni javni tužilac i ministar nadležan za pravosuđe.

Amandmanima je predviđeno da ministar ne može da glasa u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti javnih tužilaca.

Tanjug

Check Also

677z381_03626498

Dodik: Zalagaću se da svi Srbi iz RS po automatizmu dobiju državljanstvo Srbije

  Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da će se zalagati da …

Powered by Master Media (TM)