Slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica prvi put uvedena u hram Božji i postala prva zavjetovana djevica u istoriji hrišćanstva.
Vavedenjem presvete Bogorodice, praznikom koji slavi sav hrišćanski svet, započeto je iskupljenje ljudskog roda.
[ads1]
Po obećanju, da će dijete koje im Gospod podari, posvetiti njemu na službu, sveti Јoakim i Ana doveli su trogodišnju Mariju u jerusalimski hram.
Doputovali su iz Nazareta sa srodnicima i svečano predali prvosvešteniku Zahariju, ocu Svetog Јovana Preteče koji je malu Mariju uveo u najsvetiji dio toga Hrama. Tu je, u molitvama i postu, buduća majka sina Božijeg, provela devet godina.
Vavedenje je jedan od pet najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici i krsna slava brojnih srpskih rodova. Uvijek pada u vrijeme Božićnjeg posta, pa je i slavska trpeza posna. Bez obzira u koji dan padne, dozvoljena je riba.
Bogorodica se smatra zaštitnicom žena i porodilja i razna su narodna vjerovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena.
U takovskim selima bio je običaj da se poslije službe u crkvi, svečano odjevene i okićene cvijećem, okupe sve mlade koje su se te jeseni udale. U nekim selima žene koje nemaju djecu, odlaze u manastire i crkve, gdje se mole kako bi dobile porod.
I stočari je slave kako bi im zaštitila stoku od zvijeri.
[ads2]
Ponegdje, vjeruje se, lijepo vreme na Vavedenje najavljuje dobru ljetinu.
Stariji kažu da ako na Vavedenje pada kiša biće rodna godina, ako duva jak vjetar nerodna. Ukoliko bude hladno i sa snijegom, sljedeća godina bila bi blaga i topla.
Vavedenje je praznik i hramovna slava srpskog manastira Hilandara na Svetoj Gori, zadužbini Svetog Simeona Mirotočivog i njegovog sina Svetog Save.
RTRS
