Prosvjetne radnike očekuje povećanje plata od 10 odsto, a lokalne zajednice pozvane su da u istom iznosu povećaju plate zaposlenima u predškolskim ustanovama.
„Republika Srpska ne može uticati na globalna ekonomska kretanja koja su dovela do rasta cijena, ali zato može donijeti odluku da prosvjetnim radnicima na svim nivoima obrazovanja plate budu povećane za 10% od 1. januara 2027“, najavio je lider SNSD-a, Milorad Dodik.
Radnici banjalučkih predškolskih ustanova na to čekaju mjesecima. Vaspitači poručuju da je najava dobra vijest, ali sada očekuju konkretne poteze Grada.
„Mi tražimo već od ljetos najavljujemo povećanje za naše zaposlene i mi očekujemo poziv za sastanak od strane Grada- Mi smo sa njima već imali jedan susret, gdje smo predočili negdje šta bi to trebalo da se dogodi, koje su naše želje, potrebe i očekivanja do kraja kalendarske 2026. godine“, predsjednica Sindikalnog odbora Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka, Slađana Mišić.
Saradnju sa republičkim institucijama u Sindikatu ocjenjuju kao korektnu i kvalitetnu, ali traže i ispravljanje nelogičnosti u zakonu o platama, poput velikih razlika u primanjima za iste poslove, te popravljanje odredbi posebnih kolektivnih ugovora.
„Pozdravljam svako povećanje plata, a mi ćemo dati svoj doprinos vrlo kvalitetnim argumentima. Ono što ne bih volio da se desi, a vrlo često se dešava kad god je najavljeno povećanje plata mi imamo povećanje cijena prije svega životnim namirnica na neke stvari možemo uticati – na mnoge ne možemo uticati“, predsjednik Sindikata obrazovanja i kulture Republike Srpske, Dragan Gnjatić.
Povećanje od 13,7 odsto dobile su i zajedničke institucije BiH. Tako će plata ministra, umjesto dosadašnjih 5.100, iznositi oko 6.700 maraka. Raste i regres za godišnji odmor. Za sretnog dobitnika tog ličnog dohotka, kupovina hrane i pića u Njemačkoj ili Austriji mogla bi biti znatno manje opterećenje za kućni budžet, nego što je to slučaj sa građanima BiH. Jer, dok se u BiH na hranu i piće za kućnu potrošnju izdvaja čak 31,9 odsto ukupne potrošnje, u Srbiji je taj udio 23,3, u Hrvatskoj 22,9, Sloveniji 14,2, Francuskoj 13, a u Njemačkoj svega 11 odsto.
„Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu je blizu 3.000 KM. Ako kažem da svaki drugi radnik prima do 1450 – znači da dva radnika ne mogu da zarade za te neke osnovne životne potrebe. U toj našoj sindikalnoj potrošačkoj korpi nema nikakvog ni luksuza, ni ljetovanja, ni zimovanja, ni registracije, ni ogreva – to su one osnovne životne potrebe“, rekao je predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, Goran Stanković.
Povećanje plata trebalo bi da donese malo predaha kućnom budžetu. Ipak, radnici će i nakon povećanja morati da računaju puno bolje nego ministri.
atvbl.rs
