Baštovanstvo je jedna od najboljih aktivnosti za ljudsko zdravlje, jer istovremeno pozitivno utiče na tijelo, um i opšte blagostanje.
Poznato je da baštovanstvo smanjuje kortizol jer boravite napolju, te samim tim smanjujete stres. Oni koji se aktivno bave ovom aktivnošću kažu da je ona prirodni antidepresiv iz jednostavnog razloga u zemlji se nalazi korisna bakterija koja podstiče lučenje serotonina – hormona sreće – kada je udahnete ili dođete u kontakt sa njom tokom rada sa zemljom.
O dobrobiti po tijelo ne treba ni da pišemo, jer je baštovanstvo često bolje od bilo koje teretane.
Stoga ovu jesen iskoristite pametno i ukoliko imate i manje parče zemlje, vi posadite četiri biljke koje se smatraju najkorisnijim.
Ove kulture odlično podnose niske temperature i obezbjeđuju svježe plodove rano u proljeće.
Evo koje su to biljke:
Bijeli i crni luk: Sade se u oktobru i novembru za berbu u rano proljeće.
Spanać i zelena salata: Mogu se brati kasno u jesen ili rano u proljeće ako se zaštite agrotekstilom.
Rotkvice: Brzo rastu i možete ih brati prije prvih jakih mrazeva.
Grašak: Zimske sorte posađene u kasnu jesen daju plodove mnogo ranije od proljećnih.
Zamislite samo: ako sada posijete ovo u baštu, bukvalno možete zaboraviti na njih, nije potrebno polijevati ih ili okopavati ili zalivati, a već u proljeće ćete u bašti imati savršeno zdrave plodove.
Pored salate, luka, spanaća i graška, možete posaditi i višegodišnje začinsko bilje poput ruzmarina i majčine dušice, nane i žalfije i tako obogatiti svoju baštu.
(Stil)
