
Često se diskutuje o medu, kada vrcati, koliko treba da bude poklopljen koliki procenat vode u medu, odnos pri stimulativnoj prihrani. Počeću od higroskopnosti meda radi boljeg upoznavanja a to je upijanje vode iz vazduha.
[ads1]
Higroskopnost meda je svojstvo meda da upija i zadržava vazdušnu vlagu. Ovo njegovo svojstvo potiče od prisustva voćnog šećera.
Utvrđeno je da zreo med ima 17,4% vode, ali u sredini gde relativna vlažnost vazduha oko 60% ne menja svoj procenat vode. Pri većoj relativnoj vlažnosti vazduha procenat vode u medu ide naviše, a pri manjoj smanjuje, med se suši. Ovde je reč o pogrešnom shvatanju da držanjem otvorenih kanti sa medom misli se da med gubi procenat vode u sebi.
Primeri:
Med držan u otvorenom sudu u prostorijama gde je relativna vlažnost vazduha 81 % posle 3-4 meseca procenat vode sa 17,4 % povećava se na32 %
A u prostorijama gde je procenat vlažnosti vazduha 100% procenat vode u medu povećava se na 55,2 %.
U prostorije gde je relativna vlažnost bila 20% posle 4 meseca procenat vode u medu smanji se sa 17,4% na 10,6%.
Vlaga iz vazduha teže prodire u kristalisan med i zbog toga je ovaj manje higroskopan nego tečni med.
Medljikovac je higroskopniji od nektarnkog meda.
Ovo sam sve napisao jer je vreme pripreme zajednica za zimu.
Med zatvoren u saću ramovi sa medom, kada se čuvaju u vlažnoj prostoriji, takođe upija vlagu, koja prolazi kroz medne poklopce ćelija.
[ads2]
Zbog povećanja zapremine ovlaženog meda na poklopcima se pojavljuju pukotine kroz koje med počinje da curi. –Takav med lako ukisne- To se može videti na ramovima koji su pored bočnih zidova a stoje nepokriveni pčelom zimi (kod pološki ).
Prilikom čuvanja meda uvek treba imatina umu njegovu higroskopnost, usled čega može izgubiti svoj kvalitet. Ja lično čuvam rezervne ramove sa medom u košnice sa pčelama nastavljače. Iste vadim početkom zime i stavljam poklapam preko satonoša.
Treba koristiti digitalni refraktometar za određivanje % vlage u medu.



