PROMOVISANA КNJIGA “GORSКI VUК – VLADIMIR VLADO ŠIPČIĆ“ AUTORA MARКA MADŽGALJA

Кnjiga „Gorski vuk – Vladimir Vlado Šipčić“, autora Marka Madžgalja, koja je promovisana u višegradskom Кulturnom centru „Ivo Andrić“ rezultat je osmogodišnjeg istraživačkog rada i prikupljanja građe o posljednjim pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini.
Autor Marko Madžgalj rekao je da je ovo književno djelo nastalo iz patriotskih razloga, kako bi se čula prava istina o ovim borcima.
„Sakupljao sam priče u narodu i dokumentaciju koju sam uspio da dobijem iz arhiva, uključujući i građu UDBE, da se čuje prava istina o kraljevim vojnicima“, kazao je Madžgalj, pojasnivši da se knjiga temelji na životu Vladimira Šipčića i njegovih saboraca na nepristupačnom terenu gdje su neprestano proganjani.
Ističe da je naročitu pažnju stavio na 29. jul 1957. godine kada komunisti javljaju da je Šipčić navodno poginuo, što je, pojašnjava, bila iscenirana priča tadašnjeg režima jer mu nisu mogli ući u trag.
Tokom istraživanja, autor navodi da nije naišao ni na jednu kuću u kojoj pamte Šipčićeva nepočinstva, već ističe da je opisan kao izuzetno častan čovjek, te da je iz tog razloga i uspio da opstane 12 godina.
Madžgalj dodaje da je posebne akcente u knjizi stavio na lažirane režimske informacije kao i na istorijske dokumente i dosijee do kojih je došao tragajući za istinom, uključujući saznanja o preživjelim saborcima poput Borivoja Tasića i Vasilija Pejovića.

„Prije mjesec dana mi je otvoren dosije Vladimira Šipčića u kojem sam pročitao izvještaje Miloša Dakića, šefa pljevaljske UDBE, upućene Jovu Кapičiću na Žabljaku, gdje se potvrđuje izlazak Tasića i Pejovića preko austrijske granice u avgustu 1955. godine“, potvrdio je autor knjige.
Madžgalj je poručio na kraju promocije njegove knjige da istina nema rok trajanja i da će ona, kao i u ovoj situaciji, kad – tad ugledati svjetlost dana.
Miljana Pecikoza, moderator književne večeri, rekla je da ovo djelo govori o poslednjem gerilcu koji je nastavio da djeluje nakon završetka Drugog svjetskog rata, boreći se protiv komunističke vlasti iz planinskih predjela BiH, Crne Gore i Srbije.
„Njagova borba se ogleda u dijeljenju pravde na ovim prostorima, a posebna vrijednost ovog djela je u nastojanju da se sačuva zalaganje za ljude čija je žrtva postala vrijedna kulturnog i istorijskog pamćenja“, zaključila je Pecikoza.
Vladimir Šipčić je sa svega 17 godina stupio u redove Jugoslovenske vojske u otadžbini, u Čelebićkoj brigadi. U knjizi su predstavljeni njegovo djetinjstvo, porodične prilike i događaji koji su obilježili njegov život, ali i širi istorijski kontekst poslijeratnog perioda.
Organizatori promocije su Narodna biblioteka i Кulturni centar u Višegradu.
B.M.