Sutra je VELIKA GOSPOJINA, praznik Uspenja Presvete Bogorodice: Ovo su NAJVAŽNIJI OBIČAJI, narod od davnina vjeruje da jedno NIKAKO ne valja raditi
Dan kada se Majka Božija vaznela na nebesa jedan je od najvećih, najvažnijih i najpoštovanijih praznika u celom hrišćanskom svijetu.
Velika Gospojina, Uspenje Presvete Bogorodice, se slavi 28. avgusta i predstavlja uspomenu na trenutak kada je Devica Marija okončala svoj ovozemaljski život i predala duh u ruke Spasitelja.
Marija, majka Isusova, smatra se najvećom sveticom. Iako njen život poslije Hristovog raspeća nije opisan u Bibliji, i njeno ime iz Novog Zaveta nestaje nakon njegovog vaskrsnuća, vjeruje se da je otišla u Jerusalim, gdje je preminula u 60. ili 72. godini, i vaznela se na nebo. Njen tihi odlazak u večnost, u zagrljaj sina svog, u hrišćanstvu se obilježava kao Uspenje Presvete Bogorodice, odnosno Velika Gospojina.
Događaji vezani za Bogorodičin kasniji život i upokojenje nisu sačuvani u kanonskim jevanđeljima, već u apokrifnom spisu “Dela Jovanova”. “Presveta Devica Marija, posrednica našeg spasenja, poživjela je još dosta dugo poslije vaznesenja sina svog. Dok je umirao na krstu, Isus Hristos na čuvanje ju je predao Svetom Jovanu Bogoslovu.”
Uspenje Presvete Bogorodice
“U njegovom domu, na Sionu, živjela je ona u neprestanoj molitvi, iščekujući dan kada će otići sinu svom. Često je pohodila sva ona mjesta koja su podsjećala na velike događaje i njegova velika djela. Molitvama, savjetima i trpeljivošću pomagala je apostolima u širenju Božje riječi. Najduže vremena provodila je na Maslinovoj Gori, moleći Boga da je što prije uzme sebi.”
– I tako jednom, dok se Bogorodica molila, javi joj se arhangel Gavrilo i nagovijesti joj da će kroz tri dana da se upokoji, čemu se veoma obradovala. Poželjela je da prije upokojenja još jednom vidi sve apostole, i želja joj bi ispunjena. Nošeni krilima anđela i na oblacima, skupiše se apostoli da posljednji put zablagodare ovoj Majci nad majkama.”
“Oprostivši se od njih, Ona predade svoj duh Bogu. Sam Spasitelj sišao je sa Nebesa i uzeo njenu novorođenu dušu, a tri dana kasnije je i tjelesno uzneta. Kovčeg sa moštima uz pratnju mnoštva hrišćana prenet je u Getsimanski vrt, u grobnicu njenih roditelja, Svetih Joakima i Ane.”
Grob u stijeni na obroncima Maslinove gore
“Dok su ga nosili kroz grad, iz kovčega se neprestano širio blag i ugodan miris. Jedan od jevrejskih sveštenika, Jefonije, drznu se, te rukama dohvati odar, ali mu u tom trenutku anđeo gospodnji ognjenim mačem odsječe obje ruke, te on povjerova u Hrista, pokaja se, i one mu se povratiše.”
Bogorodičin grob nalazi se u steni crkve u Getsimaniji, posvećenoj njenom Uspenju, u podnožju zapadne padine brdovitog vijenca poznatog kao Maslinova gora, u Jerusalimu. Danas je jedno od najvećih hrišćanskih svetilišta.
Uspenje Presvete Bogorodice, Velika Gospojina (u zapadnim crkvama Velika Gospa, koja se slavi 15. avgusta), kao sveti dan je ustanovljeno 528. godine po želji cara Mavrikija, koji je tog datuma ijPersijance. Najstarije svedočanstvo o ovom prazniku nalazi se u besjedi jerusalimskog patrijarha Modesta iz 7. stoljeća.
Običaji i vjerovanja za Veliku Gospojinu
Vreme između Velike i Male Gospojine (Rođenje Presvete Bogorodice, 21. septembra) naziva se međudnevnica, i veruje se da je taj period najbolji za skupljanje plodova i ljekovitog bilja, jer tada imaju posebna svojstva. Beru se borovnice i ljekovite trave, koje će donijeti zdravlje i blagostanje svima u domu.
Svi običaji za Veliku Gospojinu vezuju se za vodu i bosiljak koji se smatra božijom biljkom. Zato, prema narodnom vjerovanju, u jelo treba staviti malo bosiljka i poslužiti ga ukućanima, da bi ih Majka Božija čuvala od zla.
Presveta Bogorodica je zaštitnica žena, majki i bolesnih. Nekada su na Veliku Gospojinu mnogi bolesnici odvođeni na izvore ljekovite vode da se umiju, kako bi čudesno ozdravili. Smatra se i da su jaja prikupljena u ovom periodu najkvalitetnija i da dugo ostaju svježa.
Praznik omiljen u srpskom narodu
Hrišćanska crkva slavi Bogorodicu na razne načine i razičitim povodima. Pet velikih praznika obilježava uspomenu na događaje iz života Majke Isusove, kao i na sve ono što se vezuje za njeno ime – pokrov, polaganje pojasa, čudotvorne ikone, dani izbavljenja pojedinih gradova…
Bogorodični veliki praznici su Rođenje/Mala Gospojina (21. septembar), Vavedenje (4. decembar), Blagovesti (7. april), Sretenje (15. februar), i Uspenije/Velika Gospojina (28. avgust).
Na Veliku Gospojinu žene poštuju veliki broj običaja koji se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje. Budući da je riječ o crvenom slovu, na taj dan se igla ne uzima u ruke, ne pere se veš, ne sređuje se dom, ne veze se i ne šije, i tako dalje, piše Žena Blic.
Koliko je ovaj praznik omiljen u srpskom narodu govori i činjenica da je crkva manastira Studenica posvećena upravo Uspenju Presvete Bogorodice, i da je jedan od najlepših prikaza tog svetog trenutka freska koja se nalazi u Sopoćanima.
Velika Gospojina obilježava se sa izuzetnim poštovanjem, a dio slavlja su i vašari koji se organizuju u brojnim mjestima širom Srbije i regiona. Takođe, tog datuma, 28. avgusta, završava se veliki Gospojinski post.
/srpskainfo.com/
