SRETENJE RAZDVAJA ZIMU I LJETO Djevojke, obratite pažnju koga ćete danas PRVOG SRESTI
Sretenje Gospodnje je jedan od najsvečanijih praznika hrišćanstva.
Po jevrejskom zakonu, svako dijete je donošeno u hram 40 dana poslije rođenja. Četrdeseti dan po rođenju Isusa Hrista, Djeva Marija sa Josifom odlazi u Jerusalim u hram Božiji, noseći mladog Hrista, da ispuni dvostruki Gospodnji zakon, da se očisti od porođaja i da predstavi Gospodu svoje novorođenče koje je Simeon Bogoprimac primio na ruke.
[ads1]
Ovaj praznik je od suštinske važnosti za hrišćanstvo jer ukazuje na prvi susret Spasitelja Isusa Hrista sa ljudima. Na Sretenje se sreću i razdvajaju zima i ljeto. Od Sretenja dani postaju duži, a noći kraće, pa se u narodu kaže “Sretenje obretenje”.
Oni koji žive u blizini zoološkog vrta, prognozu će ostaviti medvedima. Veruje se da upravo ove životinje danas određuju kakvo će nas vrijeme čekati u narednom periodu.
Ako je na Sretenje sunčan dan i medvedi izađu iz jazbine i uplaše se svoje sjenke, pa se vrate nazad, vjeruje se da će zima potrajati još šest nedjelja.
Ako ne vidi sjenku, izaći će iz svojih pećina da potraže hranu i zima je gotova. Običaj je da se na Sretenje obavezno pale svijeće jer se smatra da plamen ima skrivenu čarobnu moć i da će kuću štititi od grmljavine i drugih nesreća.
Ovoga dana djevojke paze kakvog će muškarca prvo sresti. Vjeruje se da ako prvo sretne crnomanjastog, za takvog će se udati, a ako sretne plavog, onda za takvog. Isto važi i ako sretne zdravog, bogatog, siromašnog ili bolesnog.
[ads2]
Prema kanonu pravoslavne crkve Sretenje je svrstano u red Gospodnjih, ali i Bogorodičnih praznika, jer se na taj dan istovremeno veliča čistota Bogorodice koju je, kako kaže predanje, prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Krstitelja, uveo u jerusalimski hram na mjesto određeno za djevojke.
Praznik se slavi od vremena cara Justinijana, u crkvenom kalendaru je obilježen crvenim slovom, a u Srbiji ima veliko značenje i simboliku. Sretenje se slavi i kao krsna slava.
(Telegraf)
