Predijabetes često prolazi bez simptoma: Masnoća na stomaku i višak kilograma mogu biti važan znak upozorenja
Predijabetes često prolazi neprimijećeno, bez jasnih simptoma, a može prethoditi razvoju dijabetesa tipa 2. Ipak, pravovremeno otkrivanje ovog metaboličkog poremećaja i promjena životnih navika mogu značajno smanjiti rizik od nastanka bolesti.
Predijabetes je stanje koje karakterišu povišene vrijednosti šećera u krvi, ali ne toliko visoke da bi se postavila dijagnoza dijabetesa tipa 2. Problem je u tome što najčešće ne izaziva prepoznatljive tegobe, zbog čega mnogi ljudi i ne znaju da ga imaju.
Zato se često otkriva tek prilikom rutinskih laboratorijskih analiza ili ispitivanja zbog drugih zdravstvenih problema.
Višak kilograma i masnoća na stomaku povećavaju rizik
Gojaznost, posebno nakupljanje masnog tkiva u predjelu stomaka, nepravilna ishrana i nedovoljna fizička aktivnost spadaju među značajne faktore rizika.
Iako predijabetes ne mora nužno da preraste u dijabetes tipa 2, bez odgovarajućih promjena životnih navika povećava se vjerovatnoća razvoja ove bolesti.
– Predijabetes predstavlja prelazno stanje između normalne tolerancije glukoze i dijabetesa tipa 2. Stanja predijabetesa povezana su sa metaboličkim sindromom i predstavljaju veliki rizik za razvoj dijabetesa tipa 2, ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti i karcinoma. Zato je veoma važno da se otkrije na vrijeme – kaže prof. dr Vesna Dimitrijević Srećković, internista endokrinolog sa Klinike za endokrinologiju, dijabetes i metaboličke poremećaje Kliničkog centra Srbije.
Ona objašnjava da predijabetes obuhvata dva poremećaja:
Povišena glikemija natašte – vrijednost šećera u krvi natašte od 6,1 do 7,0 mmol/l, dok je nakon dva sata manja od 7,8 mmol/l.
Smanjena tolerancija glukoze – vrijednost šećera u krvi natašte od 6,1 do 7,0 mmol/l, dok se nakon dva sata kreće između 7,8 i 11,1 mmol/l.
Nepravilna ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti i zamke savremenog načina života mogu dovesti do metaboličkog sindroma, koji podrazumijeva i gojaznost u predjelu stomaka.
– Sve to pokreće lančanu reakciju koja može dovesti do predijabetesa, dijabetesa, oboljenja krvnih sudova i bolesti jetre. Brojna istraživanja pokazuju da osobe sa gojaznošću u predjelu stomaka češće obolijevaju od šećerne bolesti i infarkta miokarda – ističe dr Dimitrijević Srećković.
Svjetski dan dijabetesa obilježava se 14. novembra
Svjetski dan dijabetesa obilježava se svake godine 14. novembra, na rođendan Frederika Bantinga, jednog od naučnika zaslužnih za otkriće insulina 1922. godine.
Obilježavanje ovog datuma pokrenule su 1991. godine Međunarodna federacija za dijabetes i Svjetska zdravstvena organizacija, a 2006. godine zvanično je proglašen i danom Ujedinjenih nacija.
Cilj je podizanje svijesti o dijabetesu, značaju prevencije, ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja, kao i unapređenje kvaliteta života osoba koje žive sa ovom bolešću.
Mediteranska ishrana i fizička aktivnost čuvaju metabolizam
Dobra vijest je da se na rizik od razvoja dijabetesa može uticati promjenom životnih navika.
Iskustvo iz endokrinološke prakse dr Vesne Dimitrijević Srećković pokazuje da već šestomjesečna, individualno prilagođena mediteranska ishrana može imati značajan pozitivan uticaj na indeks tjelesne mase, odnos obima struka i kukova, insulinsku rezistenciju, odnosno osjetljivost na insulin, kao i na nivo masnoća u krvi, krvni pritisak i druge pokazatelje zdravlja.
– Mediteranski način ishrane, redovna fizička aktivnost i svakodnevna šetnja ili brzi hod u trajanju od najmanje 30 minuta mogu povoljno uticati na metabolizam, tjelesnu težinu i regulaciju šećera u krvi.
Ovu ishranu karakteriše obilje voća, povrća i žitarica bogatih dijetalnim vlaknima i antioksidansima, plava morska riba poput skuše, tune i lososa, koja je bogata omega-3 masnim kiselinama, kao i maslinovo ulje, masline i orašasti plodovi, posebno orasi – objašnjava doktorka.
Ona savjetuje svakodnevni unos oko pola kilograma voća i povrća, kroz salate i supe bogate povrćem.
– Prednost dajte integralnom, ražanom i crnom hljebu, kao i drugim izvorima složenih ugljenih hidrata. Tu spadaju žitarice cijelog zrna, poput kuvane pšenice i kukuruza, mahunarke kao što su pasulj i sočivo, špagete, ovsene i ječmene pahuljice, integralni pirinač i krompir – savjetuje dr Dimitrijević Srećković.
Dijabetes u brojkama
Prema podacima navedenim u tekstu:
Oko 589 miliona odraslih osoba u svijetu živi sa dijabetesom, odnosno približno svaka deveta odrasla osoba.
Još 635 miliona ljudi ima povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
Oko tri četvrtine oboljelih živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Procjenjuje se da čak 40 odsto osoba sa dijabetesom u svijetu ne zna da ima ovu bolest.
Dijabetes tipa 2 može godinama prolaziti bez izraženih simptoma. Kod čak 50 odsto oboljelih otkriva se tek nakon pojave komplikacija koje mogu zahvatiti srce i krvne sudove, bubrege, oči i nervni sistem.
Prema procjenama Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, oko 440.000 odraslih u Srbiji ima dijagnostikovan dijabetes, dok još 220.000 ljudi ne zna da boluje od ove bolesti.
Koje namirnice treba birati, a šta ograničiti?
Doktorka posebno preporučuje ekstra djevičansko maslinovo ulje za kuvanje i pečenje, kao i njegovu upotrebu umjesto maslaca, margarina i drugih masnoća.
– Birajte manje masne sireve, jogurt i kiselo mlijeko sa manje od 1,6 odsto mliječne masti. U jelovnik uključite ribu, piletinu i ćuretinu, dok unos crvenog mesa ograničite na jednom sedmično.
Hranu pripremajte kuvanjem, dinstanjem u vodi uz dodatak maslinovog ulja na kraju pripreme ili pečenjem u rerni, a povremeno možete koristiti i električni roštilj.
Umjesto zaslađenih sokova i gaziranih napitaka birajte vodu i limunadu, a umjesto slanih i prženih grickalica pojedite šaku badema, lješnika ili oraha – savjetuje doktorka, prenosi Kurir.
srpskainfo.com
