[ads1]
– S obzirom na to da je ovo godina punog uroda sjemena, želimo to iskoristiti i sakupiti što više. Najvjerovatnije će biti posijano u Centru za sjemensko-rasadničku proizvodnju u Doboju, možda čak i u nekom rasadniku u inostranstvu u strogo kontrolisanim uslovima, kako bismo dobili sadni materijal za sledeće faze projekta – kazao je Zubić.
On je istakao da su ove aktivnosti prijeko potrebne, s obzirom na velike razorne požare koji su lani na području Velikog Stoca, drugom najznačajnijim staništu omorike na Balkanu, uništili brojna stabala.
– Ovom krajnjom mjerom pokušavamo vještački pomoći Pančićevoj omorici da opstane i u narednim decenijama i vijekovima – kazao je Zubić.
Profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Milan Mataruga kaže da već dugo traže načine kako da pomognu ovoj vrsti da opstane, jer 70 godina stroge zaštite ne daje rezultate.
– Pančićeva omorika na većini staništa nestaje. Shvatili smo da to što joj pomažemo da se prirodno obnovi nije dovoljno, a jedini način koji nam garantuje da ćemo je sačuvati je da proizvedemo sadnice. Zato smo od resornog ministarstva zatražili finansijsku podršku da prikupimo sjeme i proizvedemo sadni materijal – navodi Mataruga.
Ističe da je posao sakupljanja šišarki težak, naporan pa čak i rizičan po život za sakupljače jer se omorike nalaze na nepristupačnom terenu, najčešće na padinama litica i uz stijene.
– Angažovali smo profesionale penjače iz tima “Arborist” iz Banjaluke koji se penju na sami vrh izuzetno visokih stabla, jer su šišarke na vrhu. Plan je da do kraja godine sakupimo sjeme sa 200 stabala, rasprostranjenih u svim prirodnim nalazišta omorike u RS, njih 26, na potezu od Milića do Foče – objašnjava Mataruga i dodaje da prioritet daju najugroženijoj populaciji ove četinarske vrste.
[ads2]
– Nadam se da će nas vrijeme poslužiti tokom sakupljanja šišarki. Tokom zime planiramo doradu sjemena, a na proljeće sjetvu. Sadnicama će trebati četiri godine da rastu u rasadniku, nakon čega ćemo iz zasaditi na terenu. Moramo strogo voditi računa o porijeklu sjemena, jer nije dozvoljeno miješanje. Sadnicu možemo vratiti samo na lokalitet sa kojeg smo uzeli sjeme – objasnio je Mataruga.
Stanište
Goran Zubić kaže da prikupljanje sjemena nije jedina aktivnost koju Srpska sprovodi da bi bila očuvana Pančićeva omorika.
– Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS u saradnji sa domaćim i međunarodnim stručnjacima sprovodi brojne projekte na očuvanju staništa. Pošumljavanje do sada nije bilo moguće, s obzirom na to da je Pančićeva omorika endemična vrsta i nije bilo moguće nabaviti sadni materijal – rekao je Zubić.
A. J. R. – glassrpske.com
