
Voditeljka Dea Đurđević, koja je prekjuče hitno operisana na VMA posle nesreće kada joj je autobus otkinuo ruku, dobro se oseća i postoperativni oporavak teče u najboljem redu. Nju je juče posetio profesor dr Marko Bumbaširević, predvodnik tima lekara koji je obavio ovu veoma složenu intervenciju. U razgovoru za „Politiku”, ovaj vrhunski stručnjak naglašava da je previo rane i da će to učiniti i danas, odnosno da će nastaviti da obilazi povređenu ženu dok se situacija potpuno ne stabilizuje.
– Naravno da ću svakog dana ići da proverim da li je sve u redu i obavim previjanje, jer je ovde reč o komplikovanom slučaju za koji i mi lekari kažemo da je iz domena naučne fantastike. Čupanje i pečenje ruke je najteži oblik povrede ekstremiteta. Za sada u njenom oporavku sve teče po planu i Dea se dobro oseća. Komunicira sa medicinskim osobljem i lekarima i moram da istaknem da se lepo i hrabro nosi sa onim što joj se dogodilo – kaže dr Bumbaširević.
Ovaj ugledni akademik podseća da bi se isto ponašao da se u ovako teškoj situaciji našao bilo koji drugi pacijent, jer on na isti način leči i poznate ličnosti i javnosti nepoznate ljude iz bilo kog dela Srbije koji potraže njegovu pomoć.
– Uvek isto pristupam svakom bolesniku. Nikoga nisam vratio sa praga bolnice i takvu praksu nastavljam i dalje – dodaje doktor Bumbaširević, koji je mnogo puta apelovao na ljude da budu posebno oprezni u saobraćaju, da vode računa tokom vožnje i na ulici, prilikom kretanja po kolovozu, jer u bolnicama godišnje završi više od hiljadu ljudi koji budu povređeni u nezgodama na području Beograda. U 70 odsto slučajeva reč o ljudima koji imaju od 18 do 65 godina, a najčešće su povrede ekstremiteta, i to u više od 70 odsto slučajeva.
[ads1]
Ali kada se, uprkos svemu, nešto loše dogodi, prilikom teških saobraćajnih nezgoda ili povreda u kojima je ljudima spletom okolnosti bivala odsečena ruka ili noga, u pomoć je mnogo puta pozivan profesor Bumbaširević. Svojim neverovatnim umećem on uspeva da pomogne unesrećenima i spoji otkinute ekstremitete. Istovremeno, nije mu bilo lako da se godinama bori sa vetrenjačama i dokaže koliko je važno da se u Srbiji pokrene oblast mikrohirurgije. Uspeva u operacionoj sali, uspeo je i u ovom drugom.
Dr Bubmaširević je član Srpske akademije nauka i umetnosti, a zahvaljujući njemu, Beograd je i u svetskim okvirima u ovoj oblasti medicine postao poznat. Zahvaljujući njegovoj upornosti najbolji stručnjaci iz Evrope u mikrohirurgiji okupili su se lane na kongresu baš u srpskoj prestonici. Bez sumnje, baš zbog Bumbaširevićevog ugleda, naš glavni grad je u konkurenciji za organizaciju ovog prestižnog stručnog skupa tom prilikom pobedio i Hajdelberg, i Torino, i London.
– Nastavljam da radim u interesu struke. Ponosan sam što će Beograd 2021. godine biti domaćin Svetskog kongresa ortopeda – dodaje profesor Bumbaširević, koji će predsedavati tom kongresu.
Ovaj vrhunski specijalista ortopedske hirurgije je 2016. godine u Antaliji izabran za predsednika Evropskog udruženja mikrohirurga i tada je za naš list objašnjavao da je mikrohirurgija jedna od najtežih disciplina i da je omogućila obavljanje zahvata poput transplantacija nogu, ruku, lica… Tri godine ranije u Briselu je postavljen za predsednika Komiteta za ortopedsku mikrohirurgiju, čime je postao ključna osoba za kreiranje programa, okruglih stolova, strategija iz ove oblasti medicine.
Akademik Bumbaširević rođen je 1954. godine. Doktorirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1994. godine. Profesor je ortopedske hirurgije i traumatologije, a od 2001. do 2014. bio je direktor Klinike za ortopedsku hirurgiju i traumatologiju Kliničkog centra Srbije. Danas je šef Katedre za rekonstruktivnu hirurgiju i mikrohirurgiju. Objavio je više stotina radova u vodećim međunarodnim časopisima, više međunarodnih udžbenika i nacionalnih monografija.

Na granici mogućeg
U lekarskom timu koji je napravio podvig uspevši da spase ruku Dei Đurđević bio je i profesor dr Čedomir Vučetić iz Kliničkog centra Srbije. On ocenjuje ovaj slučaj kao nešto na granici mogućeg zbog prirode povrede i dodaje da se ovako nešto ne dešava tako često.
– Ovde je reč o najtežoj vrsti povrede, jer je došlo do kidanja i gnječenja ruke. Važno je bilo da se prilikom operacije što pre uspostavi cirkulacija, što smo i uspeli. Sreća u nesreći je da se nezgoda dogodila u blizini bolnice i da je povređena žena odmah dovezena na operaciju. Brzo je formiran ekspertski tim lekara KCS i VMA, što je lep primer dobre saradnje između dve bolnice – kaže dr Vučetić.
Zar da neko pomišlja na lekarsku sujetu i prestiž u trenucima kada je spasavana mlada teško povređena pacijentkinja?
[ads2]
On ističe da je proces oporavka u ovakvim slučajevima dug i da je sada važno da se uspostavljena cirkulacija održava i da se ne pojavi infekcija.
– Tri vene smo ušili. Važno je bilo da to ušivanje ide kroz zdrav, a ne kroz oštećeni deo tkiva. Nedostaci su premošćeni i sada treba voditi računa da tkivo bude vitalno i da kost sraste, što u komplikovanijim slučajevima može da se dogodi u periodu od šest do osam nedelja. Zatim sledi funkcionalni oporavak, koji podrazumeva vežbanje i podrazumeva se dosta strpljenja. Uz to, sledi i rekonstrukcija krvnih sudova i bitnih arterija – dodao je dr Vučetić.
politika.rs