Zanimljivosti

Gde je najbolje saditi šljivu i kako

55807243_591847551331108_5551870620267970560_n

 

Šljiva je najvažnija voćna vrsta u Kolubarskom okrugu, a procenjuje se da se gaji na oko 11.000 do 12.000 hektara.

Najveće površine se nalaze u opštini Valjevo i Osečina. U ukupne površine pod šljivom uvršteni su intenzivni zasadi gde se redovno obavljaju sve agrotehničke i pomotehničke mere (đubrenje, rezidba, obrada zemljišta, redovna zaštita od bolesti i štetočina) i ekstenzivni zasadi , gde se navedene mere ne izvode u celosti ili se uopšte ne izvode. Posledica takvog načina proizvodnje ogleda se u alternativnoj rodnosti, smanjenom prinosu i kvalitetu ploda šljive pa i pored značajne površine pod šljivom ukupna proizvodnja je mala jer prosečan prinos po hektaru iznosi oko 4 tone .

Šljiva se može saditi od kraja vegetacije u jesen, tokom zime pa do početka vegetacije u proleće. Prednost jesenje sadnje ogleda se u obnovi korenovog sistema sadnice tokom zime i boljem razvoju mladih voćki sa početkom vegetacije, veći je izbor sadnog materijala u rasadnicima a izbegava se i trapljenje i duže čuvanje sadnica u trapu tokom zime.

Pri izboru lokaliteta i parcele za podizanje novog zasada šljive pažnju posvetiti nadmorskoj visini, ekspoziciji, plodnosti i mehaničkom sastavu zemljišta. Šljivi najviše odgovaraju brežuljkasti tereni iznad 250 metara nadmorske visine, istočne, severo-istočne ili severne ekspozicije sa plodnim i dubokim zemljištem na kojem se ne zadržava višak vode. Na većim nadmorskim visinama zasadi se mogu podizati i na južnoj i zapadnoj ekspoziciji. Niže položaje i kotline gde se zadržava hladan vazduh izbegavati za podizanje zasada.

[ads1]

Posle izbora parcele pristupamo pripremi zemljišta za sadnju, koja obuhvata sledeće radove:

 Nivelisanje terena – na onim parcelama gde ima mikrodepresija potrebno je teren izravnati radi sprečavanja zadržavanja vode.

Suzbijanje korova – ovo je obavezna mera na onim parcelama koje su zakorovljene. Najlakše i najeftinije je korove uništiti u toku leta pre sadnje primenom totalnih herbicida. Nove zasade ne treba podizati na svežim krčevinama starih zasada već takve parcele treba odmarati 3 do 5 godina i na njima sejati strna žita i biljke za zelenišno đubrenje u godini pred sadnju.

Meliorativno đubrenje – na osnovu agrohemijske analiz treba odrediti potrebne količine organskih i mmineralnih đubriva. Od organskihe đubriva koristiti 20 – 50 tha /dobro zgorelog goveđeg ili ovčijeg stajnjaka.

Sadržaj lako pristupačanog kalijuma u zemljištu na kojem se podiže zasad bi trebao da bude iznad 20 mg/100 gr vazdušnog suvog zemljišta i ukoliko to nije slučaj potrebna je popravka zemljišta sa NPK 6:12:24 ili 8:16:24. Ukoliko je sadržaj kalijuma i fosfora optimalan dovoljno je u jamić pri sadnji dodati 150 grama NPK đubriva.

Ukoliko se analizom utvrdi da je zemljište kiselo potrebno je izvršiti kalcifikaciju. Potrebno je uneti od 3 – 5 t/ha mlevenog krečnjaka u obliku CaCO3 ili 1.5 – 2 t/ha negašenog kreča.

Krečni materijal se unosi zajedno sa stajnjakom, polovina se unosi oranjem a druga polovina tanjiranjem.

Oranje – posle rasturanja stajnjaka, mineralnog đubriva i krečnog materijala pristupa se oranju na dubinu od 30 – 40 cm bar mesec dana pre sadnje.

Ukoliko je prisustan nepropusan sloj na određenoj dubini , podrivanje zemljišta  pre podizanja zasada je korisna mera kako bi se razbio taj nepropusni sloj, sprečilo zadržavanje viška vode u zoni korenovog sistema i omogućio nesmetan razvoj korenovog sistema.

Površinska priprema zemljišta – nekoliko dana pre sadnje potrebno je rasturiti preostale količine đubriva i obaviti tanjiranje, drljačama i setvospremačem pripremiti zemljište za sadnju.

Sistem gajenja i razmak sadnje zavisi od sorte , plodnosti zemljišta , ekspozicije i nagiba parcele na kojoj se sadi. Obzirom da su plemenite sorte šljive kalemljene na džanariku koja je bujna podloga , razmak sadnje se kreće od 4,5 do 5,0 metara između redova i 3,0 do 5,0 metara u redu što znači od 400 do 650 stabala po hektaru. Uvođenjem u rasadničarsku proizvodnju vegetativnih podloga slabije bujnosti ovaj razmak sadnje može biti manji a samim tim dobija se veći broj stabala po jedinici površine. Jamići za sadnju se mogu kopati ručno ili mašinski. Ručno kopanje jamića je kvalitetnije ali sporije i skuplje a dimenzija jamića zavisi od prethodne pripreme zemljišta tj. na dobro pripremljenim parcelama mogu se kopati jamići manjih dimenzija.

 

[ads2]

 

Po završenoj sadnji mlade voćke obavezno zaštititi od divljači.

Posađene sadnice se prekraćuju na 80 do 100 cm u proleće pred kretanje vegetacije. Visina zavisi od razmaka sadnje i željenog uzgojnog oblika koji će se formirati. Sadnica se prekraćuje iznad dobro razvijenog pupoljka a ukoliko sadnice imaju razvijene prevremene grančice , vršne se orežu na dva do tri pupoljka a one niže na deblu uklone do osnove.

Izvor: Domaćinska kuća

Autor: Đorđe Sovilj