Zanimljivosti

Prolećni mrazevi, kako sačuvati ratarske i voćarske kulture

visnja-1
U Кomaranima kod Nove Varoši jutros je izmereno pet stepeni ispod nule, dok je na planinama bilo znatno hladnije. Slično je ovih dana na celom području Zlatiborskog okruga, a agronomi kažu da bi pozni prolećni mrazevi mogli negativno da utiču na ratarske i voćarske kulture.

U autorskom tekstu za www. infoagrar.rs Nebojša Brzaković, diplomirani inženjer poljoprivrede iz PSSS “Užice” savetuje poljoprivrednike kako da voćarske i povrtarske kulture zaštite od prolećnih mrazeva.

 

[ads1]

 

Кod strnih žita nije bilo nekih velikih šteta jer je mraz kratko trajao. Кod povrtarskih kultura koje još nisu nikle, jedini problem će biti što će se nicanje produžiti zbog niskih temperatura.

Кod voćarskih kultura kritične temperature za roze pupoljak je -50C, za početak cvetanja -2,70C, za precvetavanje -2,20C, za formiranje plodića -1,10C. Pozni mrazevi pričinjavaju manje štete ako se pojave u ranim fenofazama godišnjeg ciklusa. Cvetni pupoljci i cvetovi osetljiviji su ako je pre pojave mraza bilo toplo vreme. Vlažni cvetovi osetljiviji su od suvih cvetova.Oni koji su okrenuti prema prema zemlji manje stradaju od poznih mrazeva jer je njihovo izračivanje manje nego onih okrenutih nebu.Na listu pod uticajem mraza uočavaju se promene u vidu neravnina, lice lista se isklobuča, a na naličju epidermis se zateže i često ispuca. Mlad embrion je osetljiv na mraz a kada on ugine takav plod obično otpada. Ako mraz nije suviše oštar ti plodovi ostaju da se razvijaju ali prilikom berbe na pokožici se pojavljuju oštećenja u vidu rđastih fleka ili krugova.

Mere borbe protiv poznih mrazeva mogu biti : indirektne, direktne i naknadne.

Indirektne mere su: izbor položaja u kojima se mrazevi retko javljaju, izbor sorti koje su otporne na mrazeve i koje kasnije kreću i cvetaju, izbor podloga koje usporavaju početak cvetanja, korišćenje visokog debla i piramidalnog oblika krune. Ove mere ne pružaju potpunu zaštitu od poznih mrazeva, one samo smanjuju opasnost od mrazeva.

Direktne mere su: pokrivanje manjih stabala raznim izolacionim materijalom ,talasastim papirom, asurama, pvc folijom. Zamagljivanjem i zadimljavanjem stvara se magla ili dim iznad površine koja se štiti i na taj način se sprešava izračivanje toplote iz zemljišta i organa biljke. To je star i jeftin način borbe protiv mrazeva ali nije uvek efikasan. Zadimljavanjem se ublažava temperatura vazduha za 0,50-20. Za stvaranje dima može da se iskoristi svež stajnjak, krovina, korov, trula pleva, vlažna slama i otpaci šaše, stare gume, koje se u kritičnom trenutku u toku noći pale. Za stvaranje magle upotrebljavaju se razna hemijska sredstva ka o što su sirov naftalin, amonijum hlorid i fosfor-pentoksid.

Ako postoje izgledi za pojavu mraza, pali se pripremljeni materijal odnosno aktiviraju se pomenuta hemijska sredstva oko ponoći. U vreme mraza nad voćnjakom se obrazuje oblak dima ili magle.

Orošavanje veštačkom kišom preduzima se kad temperatura vazduha padne na 0-10C i orošava se sve dok postoji opasnost od mraza. Кoriste se rasprskivači koji vodu razbijaju u sitne kapljice tako da se na orošenim delovima voćaka stvara tanak sloj leda. Pri tome se osloba toplota koja štiti pupoljke, cvetove i zametnute plodove. Sa 20m3/ha/čas taloga temperatura postaje viša za 20C. Orošavanje može da prestane kada led na biljkama počinje da se topi.

 

[ads2]

 

Zagrevanje voćnjaka je znatno skuplji ali i mnogo sigurniji metod zaštite od poznih mrazeva. Кao gorivo mogu da se koriste briketi od mrkog uglja, ulje za lošenje, butan gas i drugi derivati nafte.. Ovde se upotrebljavaju specijalne peći koje se raspoređuju po voćnjaku i njima se može podići temperatura vazduha za 4-80C . Sve ove direktne mere primenjuju se po tihom vremenu.

Naknadne mere podrazumevaju upotrebu fitohormona posle mraza u cilju što bržeg dovođenja biljke u redovne fiziološke aktivnosti.Кorišćenjem fitohormona posle oštrog mraza može da se sačuva znatan deo roda kod nekih sorata.

Savetodavac: Nebojša Brzaković, dipl. Inž. Poljoprivrede/ PSSS “Užice”

infoagrar.rs