Breaking News
Home / Zanimljivosti / Opasnost vreba iz trave: Povećan broj pacijenata zbog ugriza krpelja

Opasnost vreba iz trave: Povećan broj pacijenata zbog ugriza krpelja

20180511143132_477909

Dolaskom toplijih dana ljudi i njihovi kućni ljubimci sve više vremena provode u prirodi zbog čega se povećava opasnost od ugriza krpelja, koji može da prođe bez posljedica, ali može i da prenese lajmsku bolest.

Ova infektivna bolest može zahvatiti svaki organ: kožu, srce, oko, jetru, zglobove i centralni nervni sistem, te dovesti do brojnih zdravstvenih komplikacija i negativno uticati na kvalitet života oboljelog.

U Domu zdravlja Banjaluka rekli su da je bilo nekoliko slučajeva ujeda krpelja i dodali da tek u narednom periodu očekuju povećan broj pacijenata koje je ugrizao krpelj.

Slučaj prave kliničke slike lajmske bolesti u Domu zdravlja Trebinje u posljednjem periodu nisu imali.

“Do sada smo imali dva slučaja ujeda krpelja i pacijenti su dobili odgovarajuću terapiju”, rekli su u Domu zdravlja Trebinje.

Ističu da se u slučaju ujeda krpelja ne preporučuje vađenje u nesterilnim uslovima, kao ni natapanje alkoholom niti drugim dezinfekcionim sredstvom.

 

“Savjet pacijentima je da se jave u najbližu zdravstvenu ustanovu, a ako nisu u mogućnosti, potrebno je da sterilnom pincetom uhvate krpelja u predjelu stomaka, pritom pazeći da se sadržaj ne vrati na rilicu i držeći pincetu u nivou kože, pažljivo zarotiraju krpelja u pravcu suprotnom od kretanja kazaljke na satu”, savjetuju u domovima zdravlja.

Dodaju da nakon skidanja, treba provjeriti da li je ostao sadržaj, odnosno rilica u predjelu kože, dezinfikovati ranu i javiti se ljekaru.

Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja traje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu.

“Broj oboljelih od lajmske bolesti nije povećan, a u proteklom periodu nije bilo većeg broja pacijenata koji su se javljali u ambulantu zbog uboda krpelja”, rekli su u Domu zdravlja Bijeljina.

Što se tiče primarne individualne zaštite, preporučili su pacijentima pažljiv izbor mjesta boravka, da nose prikladnu odjeću i obuću i kontrolu kože pri dužem boravku u prirodi, te brzo odstranjivanje krpelja ako ih ugrize.

“Poželjno je da se pacijenti jave u najbližu zdravstvenu ustanovu radi odstranjivanja krpelja”, istakla je Dragana Krajišnik, doktor porodične medicine u Domu zdravlja Bijeljina.

U “Eko-belu” su rekli da su 2011. godine sprovedene projektne aktivnosti na suzbijanju krpelja na teritoriji grada Banjaluke i da je te godine tokom pretrage sakupljeno 45 jedinki krpelja, od kojih je 43 pripadalo Ixodes ricinus, jedan Deramcentor riticulatus i jedan Gamasodni krpeljima.

“Svi krpelji koji su pripadali Ixodes ricinus su pregledani na Borrelia burgdorferi i u 16, odnosno 37,2 odsto, je ustanovljeno njeno prisustvo”, rekli su u “Eko-belu”.

Dodali su da bi se slika u pogledu zaraženosti krpelja borelijom mijenjala s povećanjem broja krpelja, ali da je i samo njeno prisustvo u ovakvom uzorku dobar signal za dalje razmišljanje i rad.

“I ove godine, tačnije, narednih dana, planiramo da ponudimo projekat suzbijanja krpelja na teritoriji RS, u koji bi svi bili uključeni: nadležno ministarstvo, lokalne zajednice i međunarodne organizacije koje prate ovakve akcije”, rekao je Vladimir Šušnjar, direktor “Eko-bela”.

Simptomi lajmske bolesti

  • Crvenilo kože – obično ne svrbi, ne boli, niti peče, nije upadljiv, pa mu pacijenti često ne pridaju veću važnost
  • Malaksalost
  • Povišena temperatura
  • Zamaranje
  • Glavobolja, zakočenost vrata i bol u predjelu zahvaćenog nerva
  • Slabljenje ili gubitak vida i bol različitog intenziteta

nezavisne.com

Check Also

pcelinjak-kosnice-sjenica-pclar-profesor-geografije-14

Pčelarska muka zvana varoa

Veoma važan deo priprema pčela za zimu je i provera i borba protiv varoe. U …

Powered by Master Media (TM)