Breaking News
Home / Susjedne opštine / Užice / Kusturica: Filmovi su mi spasili glavu

Kusturica: Filmovi su mi spasili glavu

20181103220209_506120

Reditelj Emir Kusturica održao je večeras u Drvengradu radionicu za studente i mlade autore u okviru Jesenjeg pozorišnog festivala, ističući da pozorište ima veliku slobodu da sa malo para napravi veliku katarzu.

Kusturica je govorio o slobodi pozorišta da napravi katarzu, tržištu koje ne dozvoljava stvaranje ideologije neophodne za pravu umjetnost, neophodnosti čuvanja svoje duhovnosti, ali i kako su mu filmovi spasili glavu.

“Moderan film je poklopljen silom holivudskih gluposti koje su vrlo uspješne. Srećna okolnost je što film kroz Netfliks može da uđe u svaku kuću, ali ne možemo očekivati da Netfliks traži pametne filmove. Holivud tridesetih, četrdesetih godina je stvarao ogromna umjetnička dela, da bi danas završio u vjerovanju da je tržište bog. U takvoj situaciji pozorište ima veliku slobodu da sa malo para napravi veliku katarzu”, istakao je Kusturica.

 

Samtra da današnji srpski film trpi najviše, zato što se ne bavi egzistencijom.

“Bio je zanimljiv slučaj oko koga su se opozicija i pozicija sukobili, ona baba što je ubila investitora. Ne mogu da shvatim da se niko od mladih ne bavi pričom da žena od 70 godina ispuca sve metke u investitora za koga mnogi tvrde da je ono što su kapitalisti u svojoj prirodi. Njih to ne zanima, oni hoće da naprave prodor na zapadno tržište i u tome se desi da čovjek pobegne od teme iz svog pozorišta, onoga što stvarno čini dramu”, rekao je Kusturica.

Ističe da bi mladi autor mogao da napravi čudo od te priče i u pozorištu i na filmu, ali da im to ne daju ideologije, tj. fondovi.

“Oni hoće da se bave mračnom slikom ili temama kao što je ono što smo mi prezirali osamdesetih – ”došlo doba da se ljubav proba”, da sve ide na dosetke i viceve. Ima strašnih drama i komedija kod nas, ali je mozak negdje preusmeren i nije dovoljno fokusiran na ljudsku egzistenciju”, ocijenio je reditelj.

On je posavjetovao okupljene studente da insistiraju na egzistenciji i sudbini.

“Čovjek može da bude potresen samo ako dramsko dijelo donese iskrenu i snažnu sudbinu. Ako nemamo sudbinu izvezenu u vremenu i prostoru, nemamo sa čim da se identifikujemo. Zato su sudbine najpotresnija dimenzija našeg rada”, objasnio je Kusturica.

Problem je, primećuje slavni reditelj, što mladi ostvare dvije-tri uloge i ako primjete da su fotogenični, okrenu se reklamama.

“Najveći neprijatelj umjetnosti su reklame. Reklame su kao brza hrana, efektne fotografije koje ubijaju mizanscen. Optički svijet modernog gledaoca je upropašćen reklamama. One zadaju suvi estetski ton koji nema život, a veliki kamermani su postali dio industrije, a ne veliki umjetnici i u tome je problem”, rekao je Kusturica.

Tržište kao velika pijaca pravi nered, skreće pažnju Kusturica.

“Živimo u svetu gdje je sve praksa i sve je vezano za tržište i novac. Tržište stvara veliki nered, ne dozvoljava da se razviju teorije i ideologije. Problem današnjeg sveta je u političkoj korektnosti i u činjenici da nam ne dozvoljavaju da nastupe ideologije koje bi bile proizvod vremena u kome živimo, a sa nadideologijom koja je zapravo odeologija banaka, tržišta. Pozorište može da živi izvan težine u kojoj mi živimo i u kome nema pravila”, rekao je Kusturica.

Naglašava da bismo došli do nove estetike, moramo da dobijemo novu ideologiju. “Nije ni lijjevo ni desno, bez ideologije nema prave umjetnosti”, podvukao je on.

Kusturica je iskreno priznao da je njegov život izvezen srećnim okolnostima.

“Došao sam u Sarajevo kao jedini koji je završio prestižnu akademiju, napravio tv dramu i napravio veliki džumbus zbog incesta u toj priči. Moj razvoj je išao stazom kojom navodim mlade ljude, a to je da je ostvareni smisao za ljudsku egzisteniciju i ljudske sudbine bio parametar za taj uspon”, rekao je on.

“Svi moji filmovi su nekako bili izraz te moje teze da je potvrda čovječnosti i ljudskosti na granici između svijetova. Žrtvovanje za te filmove je teklo paralelno sa nečim što je bila velika fraktura i lom ne samo u državi koja je nestala, nego i u duši koja je to trpjela”, rekao je slavni reditelj.

 

Naglasio je da su mu filmovi spasili glavu.

“Zapalili su mi kuću, srušili je, oteli mi sve što sam imao pa sam još bio kriv što jesam to što jesam i što nisam izgovarao što je trebalo, a shvatio sam da jedina odbrana od svega toga može biti film i tada sam radio možda najkompleksniji i najupečatljiviji film (“Podzemlje”) u karijeri, a onaj koji je najviše emocionalno uticao na mene je “Dom za vješanje””, rekao je Kusturica.

Veliko olakšanje je bilo, kako je objasnio, to što su se približavali Titovoj smrti.

“Ne možemo da sporimo da je drug Tito bio sposoban, ali kao i svi balkanski političari smatrao je ”poslije mene potop”. Sve dobro što se dešavalo u rokenrolu, novi talas, dokumentaristički pristup filmu u Bosni i Hercegovini, odnosno crni talas u Srbiji, stvarano je u odnosu prema vlastima i odstupu od te vlasti. Ne znam kako čovjek danas može da osvoji tu slobodu jer ni njena definicija ne postoji. Sve se fokusira na lovu, a čovjeku lova treba. Da baš žrtvuje svoj život i svoju umjetnost zbog love, to ne ide. Mladi žive danas bez ideologije, sa lažnom ljevicom, a najveći borci za ljevičare su najbogatiji Amerikanci što je paradokalsno, što znači da je to mehanizam za ovladavanje svijetom”, istakao je Kusturica.

Ipak tvrdi da dar uvijek nađe put i treba imati nastup koji vodi do željene scene, ali ne do crvenog tepiha.

Tanjug

Check Also

Druga-obuka-1

Nova obuka subjekata za odbranu od poplava

Opština Bajina Bašta je, u utorak 30. oktobra 2018. u prostorijama opštinske uprave, bila domaćin …

Powered by Master Media (TM)