Breaking News
Home / Zanimljivosti / Koja je to grana poljoprivrede od koje može da se zaradi

Koja je to grana poljoprivrede od koje može da se zaradi

maline-male-kutijice

 

Podsticaji za organsku biljnu proizvodnju koji su prema prethodnom pravilniku iznosili 70 odsto više u odnosu na osnovne, povećani su i biće 120 odsto veći od iznosa za podsticaje u konvencionalnoj proizvodnji, zbog čega je ovaj biznis i te kako postao isplativ.

Izmenjenim pravilnikom Ministarstva poljoprivrede omogućeno je da ukupni maksimalni iznos koji poljoprivrednik organskog bilja može da ostvari bude 228.800 dinara umesto dosadašnjih 136.000 dinara.

Organska poljoprivreda u Srbiji prostire se na tek oko 13.500 hektara (0,40 odsto ukupno obradivih površina), a čak 99 odsto proizvodnje se izvozi, dok tražnja za pojedinim proizvodima prevazilazi ponudu. Kad se podvuče konačna računica, to iznosi oko 24 miliona evra izvoza godišnje. Najviše se izvoze malina, višnja, borovnica, jagoda, kupina i jabuka.

 

 

Familija Vozar iz Kisaća već se više od 30 godina bavi proizvodnjom organskog bilja, počeli su sa pola hektara, a danas imaju skoro 15 hektara. Kako kaže Vladimir Vozar, od povrća može najviše da se zaradi, ulaganja za pola hektara, odnosno 50 ari, nisu mala, oko 3.000 evra, ali ako se sve uradi kako treba, prinos sa te površine može da donese čak 10.000 evra.

– Povećane subvencije su veliki pomak za proizvođače, a da li će to ojačati našu ukupnu organsku proizvodnju, ne znam. Ovakav vid poljoprivrede zahteva puno ručnog rada i najviše se mučimo da nađemo radnike. Uvek kažem da jedna porodica može živeti od hektara organskog povrća, ali ne sme praviti propuste u proizvodnji – rekao je Vozar.

Dodaje da poslednjih godina gledaju da budu niži sa cenama, kilogram njihovog spanaća je 300 dinara, a isti takav u Beogradu je već 600 dinara. Vozar smatra da bi se cena mogla i dodatno spustiti kada bi proizvođači više sarađivali sa prerađivačima kojima bi mogli da plasiraju višak proizvoda.

Vođena identičnom idejom, Nacionalna asocijacija za organsku proizvodnju “Serbia organika” formirala je prvu javnu bazu organskih proizvođača i prerađivača. U Srbiji je 6.500 proizvođača organske hrane, a najveći broj njih rade u okviru grupnih sertifikata kao kooperanti.

 

 

Ivana Simić iz “Serbia organike” kaže da su u odnosu na 2016. površine pod organskim proizvodima pale za 1.500 hektara, dok je broj proizvođača uključenih u organsku proizvodnju porastao za par hiljada.

– Težnja je da se za narednih par godina dođe do 50.000 hektara pod organskom proizvodnjom. Izvoz intenzivno raste, za pet, šest godina je upetostručen. Ideja je da dovedemo do bolje saradnje primarnih proizvođača i prerađivača da se ne bi dešavalo da uvoze ono što mogu i ovde da kupe, ali nisu znali da ima – rekla je Simićeva.

 

Izvor: blic.rs

domacinskakuca.rs

Check Also

20190621142033_544665

FIAT prodao 3.000.000 jedinica iz porodice 500

  Italijanski automobilski gigant FIAT prodao je 3.000.000 jedinica iz porodice 500. To je posljednji …

Powered by Master Media (TM)