Proizvesti kvalitetan rasad je izuzetno težak posao i najvažnija karika u proizvodnji povrća. Ali je važno i pripemiti rasad za rasađivanje.
Proizvođači koji pripremaju rasad za rasađivanje na otvorenom potrebno je da pripreme rasad što je bolje moguće. Pre svega mora se istaći taj period stresa koji biljka doživljava nakon iznošenja iz tople leje na otvoreno polje i taj stres je mnogo jači nago prilikom rasađivanja u plastenicima. Osnovni način
je intezivno provetravanje i zasušivanje biljaka pre rasađivanja. Ovaj period potrebno je započeti 10-15 dana pre iznošenja biljaaka na otvoreno. Odnosno pripremamo ga ekstremnijim temperaturama. Provetravanje se vrši svakodnevno, a 4- 5 dana pre iznošenja, leje su otvorene i noću. Zalivanje se vrši ređe( na svaka 2-3 dana) ali sa većom zalivnom normom. Ako su biljke suviše nežne mogu se dodavati biostimulatori ili hraniva koja će doprineti da biljka lakše preživi stres. Od hraniva se ističe kalijum koji povećavaju otpornost biljaka.
[ads1]
Ako se javi sušni period pre rasađivanja, potrebno je parcelu pripremiti, odnosno izvršiti zalivanje sa 20-25 l/m2, a posle rasađivanja vrši se još jedno zalivanje sa 10-15 l/m2.
Nekoliko časova pred vađenje rasada, potrebno je zemljište u leji obilno zaliti kako bi se rasad lakše čupao i kako bi se žilice korenovog sistema manje oštetile.
Kvalitet rasada može se oceniti i vizuelno. Potrebno je da biljka ima dobro razvijen korenov sistem, 6-8 stalno razvijenih listova tamno zelene boje, i prisustvo kotiledonih listova kao rezultat da biljka nije doživela stress prilikom rasadničkog perida.
Rasađivanje je najbolje obavljati po oblačnom vremenu. Ako se rasađuje po sunčanom danu, rasađivanje treba prekinuti u periodu od 11 do 15 časova. Rasađivanje u popodnevnim časovima daje bolje pezultate. Nakon rasađivanja i primanja biljaka potrebno je prihranjinje sa fosfornim đubrivom koje je znaćajno prilikom ukorenjavanja. Najčešće se obavlja u jednom do dva navrata u količini 25 kg/ha.
Izvor: Domaćinska kuća
[ads2]
