Kad su Turci po Srbiji uzimali danak, palili manastire i uništavali sve što je srpsko, u gustoj šumi, u skitu Svetog Đorđa i manastiru Rača, monasi su prepisivali crkvene knjige. Račanska prepisivačka škola formirana je u drugoj polovini 17. veka i 1642. godine pojavljuje se prvi rukopis Kirijaka Račanina.
Svaka prepisana knjiga tada je pomagala održavanje bogosluženja, a ono je zatim držalo srpski narod na okupu. Račani su prvi koji prepisuju narodnim jezikom, a Gavril Stefanović Venclović prvi je koji razlikuje slova č, đ i ć skoro sto godina pre Vuka Karadžića. Zato i ne treba da čudi što će upravo u Rači nići jedinstven objekat u Srbiji, nazvan Muzej ćirilice.
“Za Muzej ćirilice smo izabrali zgradu stare škole koja se nalazi na putu ka čuvenom manastiru Rača. Ona je odavno bez đaka, a građevina je takva da je jako pogodna za pretvaranje u muzejske namene. Planiramo da tu bude stalna postavka o istorijatu ćirilice i značaju Račanske prepisivačke škole. Biće organizovane radionice i programi za posetioce koji bi podstakli dodatne aktivnosti u istraživanju srpskog jezika i pisma”, rekao je za RINU Siniša Spasojević, osnivač i oranizator “Ćirlične baštine”.
IZVOR: RINA
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i pridružite se u našoj Viber zajednicu.